Financiranje spomenika Mehmedu Alagiću otvara pitanje selektivnog pristupa ratnim zločinima, izazivajući osude i narušavajući međunacionalne odnose u BiH
Iz pričuve Predsjedništva BiH u 2024. godini financirana je izgradnja spomenika generalu bošnjačke Armije BiH Mehmedu Alagiću, koji je bio optužen za ratne zločine nad Hrvatima u središnjoj Bosni, ali presudu nije dočekao jer je preminuo 2003. godine. Član Predsjedništva BiH Željko Komšić odobrio je 10.000 KM za izgradnju spomenika u okviru donacija iz tekuće pričuve te je čak nazočio otvaranju ovoga spomen-obilježja. Ovaj potez izazvao je ranije brojne osude, uključujući onu američkog Veleposlanstva u BiH, koje je podizanje spomenika ocijenilo “uvredom za žrtve i njihove obitelji”. Iz Veleposlanstva su naglasili da građani BiH zaslužuju bolje nego da se osobi optuženoj za ratne zločine odaje počast podizanjem grandioznog spomenika na Vlašiću.
Umro 2003. godine
General Mehmed Alagić bio je zapovjednik 3. korpusa Armije BiH te Operativne skupine Krajina, unutar čije su nadležnosti počinjeni brojni zločini nad Hrvatima u središnjoj Bosni. S Enverom Hadžihasanovićem i Amirom Kuburom, Alagić je pred Haaškim sudom bio optužen za ratne zločine. Hadžihasanović i Kubura na kraju su pravomoćno osuđeni, dok je Alagić umro prije donošenja presude. Među najtežim zločinima koji su počinjeni u njegovoj zoni odgovornosti su masakri u Buhinim Kućama, Križančevu Selu i Bikošima. U Bikošima su 8. lipnja 1993. snage 7. muslimanske brdske brigade, 306. brdske brigade i strani borci iz islamskih zemalja – mudžahedini ubili tridesetak Hrvata, uključujući civile i pripadnike HVO-a koji su se prethodno predali. Četvorica su ranjena, a jedan od preživjelih poslije je svjedočio o strijeljanju kojem je prisustvovao. U Križančevu Selu kod Viteza 22. prosinca 1993. pripadnici Armije BiH ubili su 64 hrvatska civila i vojnika HVO-a, uključujući žene i starce. Svjedoci su opisali brutalne egzekucije i paljenje kuća. U Buhinim su Kućama 9. siječnja 1994. pripadnici Armije BiH likvidirali 27 Hrvata, pri čemu su mnoge žrtve bile zarobljeni vojnici HVO-a i civili. Ovi zločini ostali su bez odgovarajuće kazne. Oštre reakcije na financiranje spomenika stigle su i iz Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Iz HDZ-a BiH poručili su kako je podizanje spomenika “izravno ponižavanje hrvatskih žrtava, posebice u središnjoj Bosni, koje još nisu dočekale pravdu”. Naglasili su da su pripadnici Armije BiH, uz potporu stranih boraca, u toj regiji počinili ritualna ubojstva, strijeljali zarobljene vojnike i civile te oskvrnavili franjevački samostan u Gučoj Gori. Posebno su kritizirali ulogu Željka Komšića, koji je nazočio otvaranju spomenika Alagiću. – U činu podizanja spomenika generalu Alagiću, optuženom za ratni zločin po zapovjednoj odgovornosti, sudjelovao je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, iz redova Armije BiH, koji je svojim dolaskom uveličao sramni događaj na Vlašiću – naveli su tada. Predstavnici hrvatske strane također su naglasili da ovakvi potezi narušavaju povjerenje među narodima u BiH i dodatno otežavaju proces pomirenja. Upozorili su da se hrvatske žrtve zaboravljaju te da vlasti ne smiju tolerirati selektivan pristup prošlosti. – Ovo je još jedan dokaz da se prava Hrvata u BiH sustavno zanemaruju, dok se istodobno glorificiraju osobe s upitnom prošlošću. Hrvatski narod u BiH neće šutjeti na ovakve provokacije – naveli su hrvatski politički predstavnici. Američko Veleposlanstvo pozvalo je vlasti u BiH da promoviraju “međusobno poštivanje i okružje u kojem će se svaki građanin osjećati kao kod svoje kuće”, dok je Misija OESS-a u BiH pozvala sve strane da izbjegavaju poteze i retoriku koji podrivaju povjerenje i pomirenje među narodima.
Šutnja ICTY-a
Osim financiranja spomenika Mehmedu Alagiću, Komšić je kroz sredstva iz pričuve Predsjedništva BiH dodijelio 30.000 KM Memorijalnom centru Srebrenica za projekt “Genocid kroz historiju i lične predmete”, 10.000 KM Općini Bužim za manifestaciju “Slobodarski dani viteškog grada Bužima” te manje iznose za pojedinačne projekte i inicijative. Među njima je i uplata od 2000 KM Azri Zornić za odlazak na ročište u Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, kao i podrška Klubu borilačkih vještina “Gazija” iz Sarajeva. Financiranje spomenika Mehmedu Alagiću iz sredstava Predsjedništva BiH još jednom je otvorilo pitanje selektivnog pristupa ratnim zločinima. Dok se pojedine ratne zločine procesuira i osuđuje, druge se ignorira ili čak veliča kroz financiranje spomenika osobama kojima se sudilo pred ICTY-ju, koji pak o tome šuti.
