Z. Krešić: Pet stranaka nije došlo na HNS, deklaracija o Izbornome zakonu
Vrijeme:3 min, 37 sec
Podjela u Hrvatskom narodnom saboru uoči XII. zasjedanja u Mostaru
Dvanaesto zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, koje se održava u Mostaru, donijet će deklaraciju usmjerenu na ključna politička, ekonomska, sigurnosna i društvena pitanja s kojima se suočava hrvatski narod u BiH. Očekuje se sudjelovanje hrvatskih predstavnika sa svih administrativno-političkih razina vlasti, no ne i predstavnika čak pet stranaka, piše Večernji list BiH. Među visokim uzvanicima je i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja te potpredsjednik HDZ-a Tomo Medved, što dodatno potvrđuje značaj ovog događaja. Deklaracija, koja će biti usvojena na zasjedanju, naglašava nekoliko ključnih političkih i strateških odrednica koje će usmjeravati djelovanje HNS-a u idućem razdoblju. HNS, koji obilježava 25. godišnjicu postojanja, kada su se prava Hrvata počela gaziti te je jasan odgovor stigao sa zasjedanja u Novom Travniku, ustrajava na poštivanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ali s jasnim naglaskom na prava triju konstitutivnih naroda kojima BiH predstavlja domovinu. U tom kontekstu HNS inzistira na načelu konstitutivnosti, koje je natkrovljujuće načelo Ustava BiH.
U deklaraciji se naglašava potreba za ravnopravnošću Hrvata s ostala dva konstitutivna naroda te odbacivanje bilo kakvih pokušaja njihova političkog marginaliziranja. HNS ponavlja snažnu podršku euroatlantskim integracijama BiH te ističe predanost radu na daljnjoj harmonizaciji unutarnjih političkih odnosa u svrhu ispunjavanja uvjeta za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. To je pitanje posebno aktualno u kontekstu 30. obljetnice Daytonskog sporazuma i prestanka rata. Pitanje izmjene Izbornog zakona ostaje prioritet u 2025. godini, pri čemu će se inzistirati na reformama koje uključuju zaštitu prava konstitutivnih naroda, manjina i svih građana. Jedno od ključnih pitanja koje se ponovno ističe jest neprihvatljivost preglasavanja Hrvata u izbornom procesu, pri čemu se kao najjasniji primjer navodi višestruko biranje Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH isključivo glasovima bošnjačkog biračkog tijela. HNS naglašava da je takva praksa suprotna duhu Daytonskog sporazuma i predstavlja političku manipulaciju koja ugrožava temeljna prava hrvatskoga naroda u BiH. U deklaraciji se snažno ističe potreba za jačanjem temelja poduzetništva i poboljšanjem gospodarskog okruženja u BiH. HNS zagovara reforme koje će omogućiti bolju poslovnu klimu, privlačenje investicija i otvaranje novih radnih mjesta. Energetska sigurnost također zauzima ključno mjesto u deklaraciji, pri čemu se poseban naglasak stavlja na Južnu plinsku interkonekciju, projekt koji bi trebao osigurati diverzifikaciju izvora plina i povećati energetsku stabilnost Federacije BiH. Osim toga, predviđa se i povećano investiranje u obnovljive izvore energije kako bi se osigurala dugoročna održivost energetskog sektora. HNS prepoznaje ključnu ulogu obrazovanja u modernom društvu te naglašava potrebu za provedbom novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, u obrazovni sustav. Posebna pozornost posvećuje se jačanju znanstvenih institucija i unaprjeđenju školstva kako bi mladi u BiH imali pristup suvremenim obrazovnim modelima. Kada je riječ o kulturi i medijima, HNS ističe važnost očuvanja hrvatskog kulturnog identiteta u BiH te zaštitu hrvatskoga jezika i tradicije. Također se naglašava značaj rada s iseljeništvom, koje ima ključnu ulogu u održavanju nacionalne i kulturne povezanosti s domovinom. Posebno mjesto u deklaraciji zauzimaju branitelji i njihova prava. HNS ističe potrebu očuvanja vrijednosti Domovinskog rata, kao i nastavak rada na unaprjeđenju statusa braniteljske populacije.
Svi uz HNS, ali…
Deklaracijom se jasno poručuje da su zasluge hrvatskih branitelja neupitne te da država mora osigurati dostojanstven status onima koji su branili slobodu hrvatskoga naroda. Iako HNS okuplja najvažnije političke stranke, čak pet njih neće sudjelovati u radu. Prva se oglasila Hrvatska republikanska stranka iz koje navode da poštuju instituciju HNS-a kao takvu, ali ne i današnji HNS, smatrajući da je napustio svoju misiju. Četiri stranke – HDZ 1990., HNP, HDS i HSS – priopćile su da njihovi izaslanici neće sudjelovati na zasjedanju HNS-a BiH, a kao razlog navode “pretvaranje HNS-a u okvir za zadržavanje monopola HDZ-a BiH, nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju te nerealiziranje ostalih strateških prioriteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i uzurpaciju pozicije predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora”. Pozvali su
na redefiniranje načina rada i donošenja odluka u HNS-u. – Svjesni političkih odnosa u BiH (separatizam, unitarizam) i ukupnih geopolitičkih prilika, u interesu hrvatskog naroda u BiH smatramo potrebnim otvoreno i žurno s međusobnim uvažavanjem razgovarati o svemu navedenom i biti odgovorni prema vlastitom narodu – poručuju. Iako pritisnute podjelama i nesuglasicama, članice HNS-a BiH ponovno su se našle na ključnom ispitu i nadilaženju osobnih interesa.
Autor:Zoran Krešić
večernji.ba / Hrvatsko nebo
