Dinko Pejčinović: GRENLANDSKA SAGA

Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o pripajanju Grenlanda Sjedinjenim Državama izazvala je ozbiljnu zabrinutost diljem Europe. Sve do nedavno takvi se ispadi nisu shvaćali previše ozbiljno, no sada se stanje naglo promijenilo. Već u prvim danima novog predsjedničkog mandata Trump je krenuo s ostvarivanjem svojih „skandaloznih“ predizbornih obećanja (poputprotjerivanja ilegalnih migranata), pa su i uspavani EUropljani konačno shvatili da je vrag odnio šalu.

Danska predsjednica vlade Mette Frederiksen, zgrožena „strašnim“ razgovorom s američkim predsjednikom, krenula je na turneju po najvažnijim savezničkim zemljama ne bi li dobila podršku za održavanje danskog suvereniteta nad Grenlandom. Turneja je završila uspješno; njemački kancelar Scholz pozvao je na poštivanje međunarodnog prava, a Francuska je čak razmotrila mogućnost uspostave zajedničkog vojnog uporišta na Grenlandu! Ali, što se do sada čekalo?

Danske pogreške

Pravi trenutak za uspostavu vojnih uporišta bio je u vrijeme vladanja inertnog predsjednika Bidena, kojega teritorijalno širenje na račun saveznika ipak nije
toliko zanimalo kao njegovog prethodnika i nasljednika. Samo da podsjetimo, Trump je već u prvom predsjedničkom mandatu najavio mogućnost kupovine
Grenlanda od Danske, pa je već i ta „neozbiljna“ najava trebala pokrenuti vladu u Kopenhagenu da nešto poduzme. Međutim, umjesto odlučne akcije, danska
vlada odlučila je pasivno promatrati događaje, pa sada navrat-nanos pokušava nadoknaditi propušteno. U novom proračunu Danska je predvidjela dvije
milijarde eura za jačanje vojne prisutnosti na Grenlandu, što je, čak i za bogate Dance, pozamašna svota. U međuvremenu, danski suverenitet trebali bi braniti
ribarski brodovi i pseće zaprege?! Ukratko, Danci su se sami doveli u glupu situaciju, i sad očekuju da ih Europljani izvuku iz nevolje.

Druga velika pogreška napravljena je nakon drugog svjetskog rata, u vrijeme dekolonizacije, kada su malobrojni stanovnici Grenlanda, njih pedesetak tisuća,
dobili (pre)visok stupanj autonomije koji im danas omogućuje legalno otcjepljenje od Danske. Netko bi mogao primijetiti da su nezavisnost dobili i brojni otoci u Tihom oceanu i na Karibima, pa zašto bi se isto pravo uskratilo Eskimima (po novom – Inuitima) koji nastavaju Grenland?! Odgovor je jednostavan – zato što je u pitanju najveći otok na svijetu, s površinom od preko dva milijuna četvornih kilometara (četiri Francuske!), a ne neki zabiti otočić kojega se ne može pronaći na karti. Osim toga, veći dio Grenlanda potpuno je nenastanjen, a kao kuriozitet treba spomenuti da se ondje nalazi i najveći nacionalni park na svijetu, čija je površina velika kao dvije Španjolske!

Kompromisno rješenje?

„Interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za kupnju Grenlanda nije šala, rekao je državni tajnik Marco Rubio i dodao da je stjecanje Grenlanda u
nacionalnom interesu Sjedinjenih Država te da to pitanje treba riješiti.“ (HTV,teletekst, 30.1.2025.)

Danska je priopćila da Grenland nije na prodaju i da to misli ozbiljno, nakon što je američki državni tajnik Marco Rubio rekao da interes predsjednika Donalda
Trumpa za kupnju otoka „nije šala“. (HTV, teletekst, 31.1.)

Zdravorazumski gledano, Grenland je dovoljno velik da zadovolji apetite svih uključenih strana – Danaca, Eskima i Amerikanaca. Većina autohtone populacije
ionako živi samo na južnom dijelu otoka, gdje se nalazi i glavni grad Nuuk sa 17.600 stanovnika. Dakle, bilo bi pošteno da čitav južni dio Grenlanda pripadne
„lokalcima“ koji bi ondje uspostavili nezavisnu državu „grenlandsku“. Njezinu neovisnost garantirali bi međunarodni ugovori, SAD, Danska, NATO i Ujedinjeni
Narodi. Sjeverni dio otoka mogao bi se podijeliti između Danske i SAD-a, tako da sjeveroistočni dio Grenlanda, koji gleda prema Europi, pripadne Danskoj.

Sjeverozapadni dio otoka, na kojem se nalazi važna vojna baza Thule, pripao bi Amerikancima, koji bi tako zadovoljili svoje strateške interese. Granica između
sva tri posjeda – danskog, eskimskog i američkog – prolazila bi ledenom pustoši u kojoj nitko ne živi, pa se takva podjela Grenlanda nameće kao najprihvatljivije rješenje za sve sudionike. Samo se po sebi razumije da bi SAD izdašno financijski nagradile sve stanovnike Grenlanda za pokazanu „kooperativnost“. Što se Trumpa tiče, uspije li u svojim zahtjevima za teritorijalnim proširenjem, zahvalni Amerikanci mogli bi mu podignuti spomenik na Mount Rushmoreu, u društvu ostalih velikana američke povijesti – Washingtona, Jeffersona, Roosevelta i Lincolna. Dobiti danas milijun četvornih kilometara, bez ispaljenog metka, bio bi senzacionalan uspjeh čak i za svjetsku velesilu. Tko ne vjeruje, neka pita Ruse!

Croatia first

Prošlo je manje od tri godine otkako je predsjednik Milanović najavio da će blokirati pristup Švedske i Finske NATO-u ako se prethodno ne riješi pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao što se već tada moglo naslutiti od prijetnje nije bilo ništa, pa su naši zapadni „saveznici“ i „partneri“ nastavili
pomagati Muslimanima-Bošnjacima u kršenju daytonskog sporazuma i diskriminaciji Hrvata. Može li se ta zlonamjerna politika konačno promijeniti?
Zaplet oko Grenlanda, pogotovo ako dođe do zaoštravanja, mogao bi potpuno poremetiti geopolitiku Balkana i čitave Europe, i tu je šansa Hrvatske da ostvari
svoje strateške interese. Nadajmo se da je i državni vrh spreman za odlučne poteze!

Dinko Pejčinović

Hrvatsko nebo