SORECA: Kako zemlja bude pravila iskorake na europskom putu, očekujemo da se prioritet da domaćim rješenjima
Vrijeme:3 min, 57 sec
Stigla je 2025., godina u kojoj Bosna i Hercegovina obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Hoće li to biti i godina u kojoj Bosna i Hercegovina poduzima odlučne korake ka članstvu u Europskoj uniji s prvom međuvladinom konferencijom kojom se formalno otvaraju pristupni pregovori? Hoćemo li na koncu 2025. moći se osvrnuti i kazati da je to bila godina u kojoj su vlasti pokazale odlučnost da naprave iskorake na putu od Daytona do Bruxellesa? Ili ćemo se, pak, sa žaljenjem osvrtati na propuštene prilike kako za zemlju, tako i za njene građane – pita u kolumni šef Delegacije EU i specijalni predstavnika EU u BiH Luigi Soreca.
Podsjetio je da je u prvim mjesecima 2024. godine, Bosna i Hercegovina usvojila važne reforme što je dovelo do zelenog svjetla Europskog vijeća za pristupne pregovore. A onda je, nažalost, došlo do zastoja reformi.
– Istovremeno, domaće vlasti nisu bile u stanju usuglasiti Reformsku agendu s dovoljnim stupnjem ambicije, a što bi radikalno unaprijedilo poslovnu klimu i otvorilo mogućnosti za milijardu eura investicija Europske unije pod okriljem Plana rasta za Zapadni Balkan. Tijekom 2024. smo jednako tako svjedočili neprihvatljivim prijetnjama po ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine koje je demokratski svijet jedinstveno osudio – naveo je Soreca.
Dodao je da su političari u više navrata pokazali da imaju hrabrosti donijeti konsenzusna rješenja za dobrobit cijele države. Stoga je još veće razočaranje kada odluče da to ne urade. Ili još gore, kada istrajavaju na djelovanju koje aktivno podriva interese građana ove zemlje.
Soreca navodi da je Dejtonski mirovni sporazum bio od izuzetnog značaja za okončanje jednog od najrazornijih sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata. Opsežna međunarodna supervizija u Bosni i Hercegovini nikad nije trebala biti stalna. Međutim, trenutačno ostaje neophodna, kako Program 5+2 za zatvaranje OHR-a još uvijek nije ispunjen. Jednako tako nije ni u skladu s članstvom u Europskoj uniji.
– Stoga, kako zemlja bude pravila iskorake na europskom putu, očekujemo da se prioritet da domaćim rješenjima. Hoće li lideri ove zemlje u 2025. pokazati neophodnu viziju i vodstvo za korake u pravcu Europske unije, udaljavajući se od međunarodne supervizije? Prošlo je 15 godina od presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci. Ustav i Izborni zakon su sastavni dijelovi daytonskog uređenja, a neizbježno će se morati mijenjati na putu ka Europskoj uniji kako bi se okončala diskriminacija u skladu s presudama Europskog suda – ističe Soreca.
Po njegovim mišljenju, odlučno kretanje od Daytona ka Bruxellesu podrazumijeva jačanje demokratskih institucija, unapređenje ekonomije i osiguravanje stabilnosti i prosperiteta za sve građane. Taj put od Daytona ka Bruxellesu je više od pukog ispunjavanja tehničkih zahtjeva. Riječ je o izgradnji društva gdje svaki građanin odlučuje o svojoj sudbini, gdje se podržava pravna država i gdje se u potpunosti ostvaruje potencijal ove zemlje.
– U Bosni i Hercegovini sam već četiri mjeseca. Da budem jasan, moja uloga nije da samo ukazujem na probleme. Tu sam da pomognem u pronalaženju rješenja. U potpunosti sam posvećen Bosni i Hercegovini. Nastavit ću razgovarati i radim sa svim političarima u ovoj zemlji kako bismo iznašli rješenja. Europska unija i njene zemlje članice ostaju odani prijatelji ove zemlje i njeni najveći investitori i pomagači. U narednim danima će se investirati 20 milijuna eura pomoći za poplavljena područja, kako je i obećala predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen. Bili smo i ostajemo uz građane ove zemlje na različite načine – poručio je Soreca.
– I ako dozvolite, jedan osobni osvrt u zaključku. Iako sam kroz svoju karijeru dugi niz godina pratio zbivanja u Bosni i Hercegovini, ipak sam tu tek odnedavno. Pitaju me kako mi je tu, i to često tonom koji sugerira da sam se našao u izuzetno kompleksnoj zemlji, opterećenoj problemima. I nesporno je to izuzetno zahtjevna sredina za rad. Ali istina je, a nekada vam pomaže da stvari bolje sagledate kao neko izvana, da je ovo jedna nevjerojatna zemlja, zemlja talentiranih i kreativnih ljudi, utjecaja različitih kultura i nekim od najljepših predjela na svijetu. Nedavno sam posjetio Tešanj, mjesto koje pokazuje da ne samo da je moguće postići ekonomski uspjeh u Bosni i Hercegovini, već i da ekonomske prilike utiru put društvenoj koheziji kada vidite da građani obližnjeg Doboja i Teslića putuju u Tešanj na posao. Kako mi reče jedan poduzetnik: „Kad hodam Tešnjom, kao da sam u Njemačkoj, ali čim odem na internet vidim samo priče o podjelama i tenzijama.“
Odgovornost je svih nas da doprinesemo sredini koja smanjuje tenzije i podjele, a to se naročito odnosi na političare. Europski put nudi okvir za transformaciju Bosne i Hercegovine nabolje. Ali to je put kojim se mora hodati zajedno – građani, lideri i međunarodna zajednica. Uz prave izbore, 2025. godina može biti prekretnica ka boljoj budućnosti – napisao je kolumni šef Delegacije EU i specijalni predstavnika EU u BiH Luigi Soreca.
hms.ba / Hrvatsko nebo