Analitičari za Večernji otkrivaju mogući ishod rata u Ukrajini 2025.: ‘Ovaj scenarij je najizvjesniji’

Analitičari Avdagić i Ogorec smatraju da bi 2025. godina mogla donijeti početak pregovora o Ukrajini, no prognoze su teške jer bi bilo kakav prekid borbenih djelovanja vjerojatno značio samo zamrzavanje sukoba, a ne njegov kraj.

Prema svemu sudeći, ova 2025. godina imat će velik utjecaj na sukob u Ukrajini. Ruska “specijalna operacija” i agresija u Ukrajini je odavna prerasla u rat iscrpljivanja koji je došao do te granice gdje su ipak obje strane voljne pregovarati i završiti borbena djelovanja, dakako, ne pod svakim uvjetima. Ali, činjenica je da su tri godine ratovanja ostavile brojne žrtve i razaranja koja se ne mogu nastaviti unedogled.

– Bilo kakve prognoze su krajnje nezahvalne jer se uvijek može nešto okrenuti prema gorem ili prema boljem. Ali, činjenica je da se neke stvari ipak nadziru. Recimo sada i jedna i druga strana govore o pregovorima. Barem je to jedan pokazatelj da bi, na neki način, pregovori Rusije i Ukrajine mogli započeti tijekom 2025. – smatra vojni analitičar Marinko Ogorec, koji misli i kako će, pri tome, biti velika i uloga novog američkoga predsjednika Donalda Trumpa.

– On se vrlo jasno definirao po tom pitanju da želi da se taj rat privede kraju i da se situacija sredi koliko je god to moguće. Činjenica je i da je nakon ovako dugog žestokog ratovanja i jedna i druga strana poprilično iscrpljena. Tako da su pregovori definitivno opcija i jednoj i drugoj strani – napominje Ogorec, koji ipak smatra kako je tu puno mogućnosti te se ne može ništa sa sigurnošću odrediti.

– Hoće li pregovori biti u prvoj polovici godine ili kasnije, vjerojatnije je da će se to pojasniti kad Trump stupi na poziciju i dobije ovlasti. Lako je moguće da će Trump ponuditi mogućnost da se zaustave borbena djelovanja na sadašnjim pozicijama, a to ne znači da će doći do završetka rata, već do njegova prekida. Tada bi situacija bila kao na razini između Sjeverne i Južne Koreje – ističe Marinko Ogorec.

Iako se piše, zdravo za gotovo, kako će u Ukrajinu, kao jedan oblik tampon-zone doći “100.000 europskih vojnika”, analitičari smatraju kako je to ipak teško moguće, s obzirom na to da bi to ipak značilo da bi se u Ukrajinu rasporedile i NATO-ove snage, a što Rusija ne bi prihvatila. Tako da nije samo tek tako za očekivati da će obje strane prihvatiti sve što im Trump ili neko drugi kaže.

– Kad govorimo o onome što se naziva mirovna misija, govorimo o tome da postoje različite opcije tih misija. To bi bila operacija očuvanja mira i mogla bi se provesti jedino pod okriljem Ujedinjenih naroda i nikoga više. Nikakav NATO ili odabrane države. Samo UN bi mogao biti taj koji bi mogli provesti operaciju očuvanja mira na takav način. No, za to prvo mora doći do prekida borbenih djelovanja. Drugo, mora biti potpisan mirovni sporazum između obje strane koji jamči prekid vatre, a nakon toga obje starne moraju pristati na demilitiziranu zonu i obje strane moraju pristati svojim potpisima na dolazak snaga Ujedinjenih naroda. I tek kada obje strane prihvate angažman mirovne misije, onda UN šalje različite sastave i države. S tim kako nisam siguran da bi tu bile opcija zemlje članice NATO-a – napominje Marinko Ogorec.

– Svaki prekid sukoba ne znači, u konačnici, kraj rata. Sjeverna i Južna Koreja još su uvijek u ratnom stanju, nisu formalno završili rat. Oni su potpisali sporazum o primirju, odredili liniju razdvajanja, ali i dalje nije nađeno političko rješenje za kraj tog sukoba. I ovdje bi se moglo očekivati zaustavljanje borbenih djelovanja, što bi bilo najbolje moguće rješenje u datim okolnostima, a kasnije neka diplomacija radi svoje – zaključuje Marinko Ogorec.

I analitičar Denis Avdagić ističe kako se ne vidi opcija jednostavnog rješenja. – Slanje vojnika da čuvaju tampon-zonu treba biti rezultat sporazuma, a ne vidim da je Rusija voljna i spremna samo tako dopustiti NATO-ovim državama ili europskim, zapadnim, snagama, da same dođu na prostor Ukrajine. To bi de facto bilo nešto protiv čega se on borio u ovom sukobu. Rusi će, u najmanju ruku, zahtijevati da se na terenu situacija zamrzne takva kakva je, pri čemu mislim da nema govora da bi pristali da Ukrajinci ostanu u Kursku, na teritoriju Rusije. To bi se moglo nekako razmijeniti s drugim teritorijem, ali izvan samoproglašenog ruskog teritorija – napominje Avdagić koji također smatra kako bi, u slučaju nekih mirovnih snaga u Ukrajini, Rusi tražili da to budu UN-ove snage, a ne neke europske snage – Takva opcija sigurno ne bi bila savršena za Ukrajinu i mislim da će tu biti dosta problema – dodaje Avdagić koji ne vjeruje u neko brzo rješenje i Trumpov “prekid rata u jednom danu”, koji ni sam Trump više ne spominje.

“Naime, i dalje se u Ukrajini može svašta dogoditi. Niti jedan scenarij nije nezamisliv. Ali ipak je, to je očito, najizvjesnije da će doći do svojevrsnog zamrzavanja ove ruske agresije na Ukrajinu, što znači da bilo koje rješenje u tom pogledu ne znači da je to kraj rata i navodi na to da ćemo u nekom daljnjem trenutku, gledati opet neki epilog svega toga. Ali i taj epilog može biti svakakav. Dakle, što god se dogodi 2025., ipak neće biti potpuni završetak sukoba. Vjerojatno zamrzavanje, ali ne kraj – smatra Avdagić koji u svemu vidi puno ograničavajućih faktora vezanih uz pregovore.

– Dok je Putin na čelu Rusije, ne treba očekivati završetak koji neće biti u potpunosti u skladu s ruskim očekivanjima i onime što ruski režim svojoj javnosti govori o sukobu. Ne mogu si dopustiti da izgube ono što su započeli u Ukrajini. Ovo što imaju trenutačno to mogu zamrznuti, no dok je Putin na čelu Rusije, to ne može biti kraj. Putin u Rusiji nema oporbe, ugušio je žestoko svako drugačije mišljenje o tome, i njegov stav se neće mijenjati. Dakle, on neće dopustiti da se sukob razriješi drugačije od onoga što on prezentira svome narodu. On nije nesklon zamrzavanju sukoba, žrtve su u Rusiji velike, ali taj oblik prekida sukoba neće moći biti previše van Putinovih želja – napominje Denis Avdagić, koji stoga smatra kako će bilo kakvi pregovori biti iznimno teški, kad jednom počnu.

– Bit će to iznimno teški pregovori, jako teški za Ukrajinu jer ništa od opcija koje uključuju zamrzavanje sukoba nije pobjeda za Ukrajinu. Što god se dogodi, nije ni potpuna pobjeda za Rusiju, ali je ipak mogućnost da Putin i njegov režim prezentiraju to narodu na način da izgleda kao pobjeda. Ukrajina ima puno manje mogućnosti da ishod pregovora prezentira kao pobjedu – smatra Avdagić koji dodaje kako je najbolji scenarij za Ukrajinu samo pobjeda jer bi se u tom slučaju mogla i ruska zamrznuta sredstva koristiti za obnovu Ukrajine.

No, taj scenarij, u ovim okolnostima, ima malo šansi. – A u slučaju privremenog nekog rješenja u kojem se to neće dogoditi Ukrajina nema sredstva za obnovu, što će biti ogroman problem. A drugi problem je što vam ostaje ogroman broj razvojačenih vojnika koje treba vratiti u život, na radna mjesta za koje je pitanje postoje li uopće više. Dakle, zemlja će biti u velikim problemima, a oružja je strašno puno kod naroda. Ukrajina je pod strahovito velikim izazovima u bilo kojem scenariju koji nije pobjeda za njih. I o tome će Europa morati razmišljati. Velika zemlja s velikim granicama, veliki broj Ukrajinaca van Ukrajine i diljem Europe i pitanje je koliko će Ukrajinaca imati interesa za daljnjim životom u Ukrajini ako rat nije završen. Pitanje je tko želi život planirati, i vratiti se, u zemlji gdje opet sve može početi za pet ili 10 godina, a taj novi rat bi opet bio intenzivan i uništavajući kao ovaj – dodaje Denis Avdagić.

– Došli smo, nažalost, do situacije u kojoj će se Ukrajince najmanje pitati, a trebalo bi ih se najviše pitati što žele i kako žele. Mislim da će Ukrajina stoga nastojati prije samih pregovora upravo ono što pokušava Rusija – iscrpljivati što više rusku stranu u ovom sukobu. Ali ruska strana ipak ima puno više mogućnosti u tome. A sam epilog svega ovoga neće biti dobra poruka ni za koga – zaključuje Denis Avdagić.

Ono što će uslijediti nakon sklapanja primirja jesu i izbori u Ukrajini koji se ne održavaju zbog ratnih okolnosti. Tada bi i položaj samog ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je u svom novogodišnjem obraćanju najavio prekid rata u 2025., mogao biti poljuljan, sve ovisno o tome kako bi ukrajinska javnost primila rezultate pregovora. A, također, tu je i mogući i očekivani ruski utjecaj na same izbore u Ukrajini koji mogu dovesti do još većih problema.