Ukrajina: Svi traže privremeno mirovno rješenje, koje bi crtu bojišnice priznalo kao (privremeno) razgraničenje…

Bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg smatra da je privremeno prepuštanje teritorija Ukrajine Rusiji opcija za žurno privođenje rata kraju. „Ako linija primirja znači da Rusija i dalje kontrolira sve okupirane teritorije, to ne znači da Ukrajina mora trajno odustati od tih područja”, rekao je budući predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije portalu “Table.Briefings”. Ukrajinski predsjednik Zelenskij priznaje da Ukrajina nema snage vojno povratiti (sva) okupirana područja te da je spremna na pregovore, ali uz uvjet da slobodni dio Ukrajine bude u NATO-u odnosno da Ukrajina prethodno „ojača“ te dobije sigurnosna jamstva. Visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas predlaže slanje mirovnih snaga EU-a. Njemačka ministrica u posjetu je Kini, a kancelar Scholz jutros se našao u Kijevu. Sve to upućuje na zaključak kako se na sve strane intenzivno traži privremeno mirovno rješenje rusko-ukrajinskog rata koje bi polazilo od stanja na terenu u trenutku sklapanja primirja odnosno mirovnog sporazuma. No i do toga ne će biti lako doći, vidjet će se što može učiniti D. Trump. – Prenosimo današnji prikaz onoga što se događa objavljen u članku DW-a Rat u Ukrajini: globalizacija sukoba ili mir za teritorij?

Dok njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upozorava da Putin uvlači jugoistočnu Aziju u rat protiv Ukrajine, Jens Stoltenberg vidi mogućnost postizanja mira kroz privremeno prepuštanje teritorija Rusima.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, koja se nalazi u službenom posjetu Kini, ponovno je pozvala kinesko vodstvo da ne pruža vojnu potporu Rusiji u njezinu agresorskom ratu protiv Ukrajine. To bi imalo posljedice, rekla je Baerbock u Pekingu, osvrćući se na izvještaje da Kina ruskoj vojsci isporučuje borbene dronove. „Jasno smo dali do znanja da bi to značilo novu dimenziju”, rekla je Baerbock nakon sastanka s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem.

Ona upozorava da ruski predsjednik Vladimir Putin, uz sudjelovanje sjevernokorejskih vojnika, uvlači jugoistočnu Aziju u rat protiv Ukrajine. „To ne može biti u interesu Kine”, rekla je Baerbock tijekom posjeta Pekingu.

Nakon sastanka s kineskim kolegom Wang Yijem Baerbock je novinarima izjavila kako se tijekom razgovora zalagala za aktivniju kinesku ulogu u okončanju rata u Ukrajini. To je, smatra Baerbock, potrebno baš zbog toga što Njemačka i Kina dolaze „iz različitih perspektiva”. „Pravedan mirovni proces potrebniji je više nego ikad prije”, naglašava njemačka ministrica.

Sjevernokorejski vojnici globaliziraju rat u Ukrajini

Tu perspektivu potvrđuje i Nicole Deitelhoff, voditeljica Instituta za istraživanje mira u Frankfurtu. Angažman sjevernokorejskih vojnika na strani Rusije mogao bi, po njezinu mišljenju, globalizirati rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine. „Ako se izvještaji o borbenim operacijama sjevernokorejskih vojnika u ratu u Ukrajini potvrde, Sjeverna Koreja, kao izvaneuropska nacija, postaje strana u ratu, a sukob se time globalizira”, piše Deitelhoff u članku za berlinski “Tagesspiegel”, osvrćući se na slanje oko 10.000 sjevernokorejskih vojnika na front u Ukrajini.

Scholz iznenada stigao u Kijev

Diplomatska aktivnost Njemačke u vezi s Ukrajinom trenutno se intenzivira. Rano jutros je njemački kancelar Olaf Scholz iznenada posjetio Kijev. Po dolasku vlakom, on je najavio dodatne isporuke oružja Ukrajini u vrijednosti od 650 milijuna eura još tijekom prosinca. „Želim ovdje jasno staviti do znanja da će Njemačka ostati najjači podupiratelj Ukrajine u Europi”, rekao je. „Ukrajina može računati na Njemačku.”

Njegov posjet znak je solidarnosti s državom koja se više od 1.000 dana „herojski brani od nemilosrdnog ruskog agresorskog rata”, kazao je Scholz i dodao: „Kažemo ono što činimo i činimo ono što kažemo.”

Posjet nije bio unaprijed najavljen zbog sigurnosnih razloga, budući da je Kijev trenutno često meta ruskih napada dronovima.

Mir za teritorij?

No nije isključeno da će njemački kancelar u Kijevu sa Zalenskim razgovarati i o mogućim opcijama za prekid borbenih aktivnosti u Ukrajini. Takva su razmišljanja u svakom slučaju sve glasnija. Tako bivši glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg smatra da je privremeno prepuštanje teritorija Ukrajine Rusiji opcija za brzo okončanje rata. „Ako linija primirja znači da Rusija i dalje kontrolira sve okupirane teritorije, to ne znači da Ukrajina mora trajno odustati od tih područja”, rekao je budući predsjednik Münchenske sigurnosne konferencije portalu “Table.Briefings”.

Važno je da vlada u Kijevu zauzvrat dobije sigurnosna jamstva, što bi moglo uključivati članstvo u NATO-u, ali postoje i „druge mogućnosti za naoružavanje i potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg. On je podupro zahtjev Zelenskog da se tijekom primirja ne prepuste teritoriji Rusiji, ali je naglasio kako je to, s obzirom na vojnu situaciju u Ukrajini, trenutno malo vjerojatno.

Zelenskij: Zauzimanje okupiranih područja moguće samo diplomatskim putem

Prema izvješću japanske novinske agencije Kyodo News, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij priznao je da bi njegova zemlja mogla vratiti dio područja okupiranih od Rusije samo diplomatskim putem. U intervjuu je izjavio da je Ukrajini teško vojnim sredstvima u cijelosti vratiti okupirana područja. „Naša vojska za to nije dovoljno jaka. To je istina”, prenosi japanska agencija riječi Zelenskog. On je još dodao: „Moramo pronaći diplomatska rješenja.” I naglasio da bi se takvi koraci mogli razmotriti tek „kada znamo da smo dovoljno jaki”.

Osvrćući se na mogući povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Zelenskij je izjavio kako će budući američki predsjednik i njegovi suradnici analizirati „plan pobjede” ukrajinske vlade koji je ukrajinski predsjednik nedavno predstavio. Oni znaju da je taj plan usmjeren na dovođenje Ukrajine u „snažnu poziciju” kako bi diplomacija bila moguća. Zelenskij očekuje daljnje razgovore s Trumpom kako bi se „određeni aspekti detaljnije objasnili”. „Ali kapitulacije Ukrajine ne će biti. To je činjenica, i mislim da on to razumije”, rekao je ukrajinski predsjednik.

Već prije Zelenskij je istaknuo da je ulazak Ukrajine u NATO „od presudne važnosti” za uspostavu mira u Ukrajini.

Visoka predstavnica EU-a predlaže mirovne trupe EU-a

Istovremeno je nova visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas predložila da i vojnici iz zemalja Unije sudjeluju u mirovnoj misiji u Ukrajini u slučaju dogovora o prekidu vatre. Vojnici za takve mirovne trupe mogli bi doći iz zemalja koje su se još prije otvoreno zauzimale za slanje trupa, poput Francuske ili baltičkih država, rekla je bivša estonska premijerka tijekom razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i ministrima u Kijevu.

Pitanje kako osigurati potencijalno primirje u Ukrajini postavlja se u svjetlu predstojeće promjene vlasti u SAD-u. Donald Trump bi, kao predsjednik, mogao pokušati prisiliti Ukrajinu i Rusiju na pregovore, prijeteći Ukrajini obustavom vojne pomoći u slučaju odbijanja, dok bi Rusiju mogao pritisnuti prijetnjom povećanja vojne pomoći Kijevu.

DW/Hrvatsko nebo