COP29: 300 milijardi dolara siromašnim nacijama u borbi s klimatskim promjenama
Vrijeme:3 min, 23 sec
Razvijene nacije trebale bi plaćati 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle siromašnijim zemljama u borbi s klimatskim promjenama, prema novom nacrtu sporazuma s UN-ovih klimatskih pregovora od subote, nakon što je raniji ciljani iznos od 250 milijardi dolara odbačen.
Klimatska konferencija COP29 u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu trebala je završiti u petak, no produžila se jer pregovarači iz gotovo 200 zemalja nisu uspjeli postići konsenzus o klimatskom financijskom planu za sljedeće desetljeće.
U jednom trenutku su se delegati iz siromašnijih i manjih otočkih nacija udaljili s pregovora, frustrirani zbog onoga što su nazvali manjkom inkluzije, te zbog toga što su zemlje proizvođačice fosilnih goriva pokušale razvodniti aspekte sporazuma.
Summit je ušao u srž problema raspravom o financijskoj odgovornosti industrijskih zemalja, čije je povijesno korištenje fosilnih goriva uzrokovalo najveći dio emisija stakleničkih plinova, koje bi trebale kompenzirati drugima za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama.
Također su na vidjelo izišle podjele između bogatih vlada koje su ograničene domaćim proračunima i nacija u razvoju koje se bore s troškovima uzrokovanim sve gorim olujama, poplavama i kišama.
Zamjenik premijera Fidžija Biman Prasad rekao je Reutersu da je optimističan radi mogućeg sporazuma u Bakuu.
– Kad se radi o novcu, uvijek je kontroverzno, no očekujem dogovor večeras, rekao je.
Prethodni prijedlog od 250 milijardi dolara koje je predložilo azerbajdžansko predsjedništvo COP29 odbile su siromašnije zemlje kao nedostatan, te su upozorile da bi slab sporazum opstruirao njihovu sposobnost postavljanja ambicioznijih ciljeva za smanjenje stakleničkih plinova.
Predsjedavajući COP29 pozvao zemlje da “prevladaju razlike”
Azerbajdžansko predsjedništvo godišnje konferencije UN-a o klimi pozvalo je u subotu zemlje da “prevladaju razlike”, otvarajući završnu plenarnu sjednicu COP29 s više od jednog dana zakašnjenja.
– Nitko od nas ne želi otići iz Bakua bez ostvarenog rezultata … Stoga vas molim da intenzivirate međusobni angažman kako bismo prevladali podjele koje nas još uvijek razdvajaju, izjavio je predsjedavajući COP29 Mukhtar Babaev, dok nacrti sporazuma o kojima se najviše raspravljalo još nisu objavljeni.
Najsiromašnije zemlje ranjive na klimatske promjene u subotu su izrazile ljutnju na azerbajdžansko predsjedanje UN-ovom konferencijom u Bakuu, vjerujući da ih se nije čulo vezano uz njihove financijske potrebe i obećavajući da će se nastaviti boriti.
Nakon više od 24 sata kašnjenja, završno zasjedanje COP29 konačno je počelo u subotu navečer. Ova sjednica bi mogla trajati i dio noći.
Izvor ljutnje je konačni nacrt teksta o financiranju borbe protiv klimatskih promjena koji su u subotu iza zatvorenih vrata predstavili organizatori COP29.
Delegati iz 45 najsiromašnijih zemalja, uglavnom afričkih, i četrdesetak malih otočnih država izrazito je nezadovoljno.
– Nakon teškog iskustva u Bakuu, moramo postići minimalno prihvatljiv rezultat, rekla je brazilska ministrica okoliša Marina Silva, koja će biti domaćin sljedećeg COP-a za godinu dana.
Tužan sam, umoran, demoraliziran, gladan sam, ne spavam, ali zadržavam trunku optimizma jer ovo ne može postati još jedan Kopenhagen, trebamo sporazum, kazao je Juan Carlos Monterrey Gomez, panamski pregovarač.
Danski COP 2009. završio je neuspjehom.
Najsiromašnije zemlje još nisu dobile ono što su tražile
U konačnom nacrtu sporazuma zapadne zemlje (Europa, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Japan, Novi Zeland) obvezale bi se povećati svoju obvezu financiranja zemalja u razvoju, no one zahtijevaju barem dvostruko.
Najsiromašnije zemlje još nisu dobile ono što su tražile, a to je da se njima usmjeri 30 posto klimatskih sredstava.
Nacrtom sporazuma pokušavaju se pomiriti zahtjevi razvijenih zemalja, posebice EU-a, i onih zemalja u razvoju kojima je potrebno više novca za prilagodbu sve destruktivnijoj klimi.
Saudijska Arabija i njezini saveznici istaknuti su zbog kočenja svake točke u konačnom COP29 sporazumu koja bi ciljala fosilna goriva.
Saudijci su uložili izniman napor da ništa ne ostvarimo, kazao je europski pregovarač.
Nećemo dopustiti da najugroženije, posebice male otočne države, budu prevarene od nekoliko novih zemalja koje su postale bogate zahvaljujući fosilnim gorivima a koje nažalost imaju potporu u ovoj fazi predsjedanja Azerbajdžana, osudila je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, ne navodeći koje bi to bile države.
Više od 350 nevladinih organizacija pozvalo je u subotu ujutro zemlje u razvoju da napuste pregovarački stol, rekavši da je bolje nemati sporazum nego imati loš sporazum.
vijesti.hr / Hrvatsko nebo
