Kako Merkel vidi svoju politiku prema Rusiji
Vrijeme:2 min, 35 sec
Je li politika Angele Merkel prema Rusiji suodgovorna za rat u Ukrajini? U svojim memoarima bivša kancelarka objašnjava zašto je odbila brzi ulazak Ukrajine u NATO. Prisjeća se i nekih drugih neobičnih susreta.
Radi se o nezaboravnim susretima tijekom njezina mandata – s Papom, Trumpom, bivšim kancelarom Schröderom – ali i o njezinoj politici prema Rusiji. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel napisala je svoje memoare. Tjednik ‘Die Zeit’ unaprijed je objavio dijelove knjige pod nazivom ‘Freiheit’ (Sloboda).
Najaktualnija poveznica u knjizi: Merkel opisuje kako je tijekom svog mandata pokušala usporiti želju Ukrajine za brzim ulaskom u NATO jer se bojala vojnog odgovora Rusije.
Odluka s NATO summita 2008.
Politiku Angele Merkel prema Rusiji i Ukrajini mnogi joj i danas zamjeraju. O ključnom NATO summitu 2008. u Bukureštu, na kojem se raspravljalo o planu za dodjelu statusa kandidata za članstvo Ukrajini i Gruziji, sada 70-godišnja Merkel piše: „Razumjela sam želju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja da što brže postanu članice NATO-a.“ Međutim: „Primanje nove članice nije trebalo donijeti sigurnost samo toj zemlji, već i NATO-u.“
Merkel je uočila rizike na ukrajinskom poluotoku Krimu. „Takva povezanost s ruskim vojnim strukturama nije postojala kod nijednog NATO kandidata do tada. Osim toga, samo je manjina ukrajinskog stanovništva tada podržavala članstvo u NATO-u“, prisjeća se Merkel.
Na kraju je postignut kompromis, ali uz određenu cijenu, kako Merkel piše: „To što Gruzija i Ukrajina nisu dobile obećanje o MAP statusu (status kandidata za članstvo) za njih je značilo ‘ne’ njihovim nadama. Ali to što im je NATO istovremeno dao opće obećanje o mogućem članstvu, za Putina je bilo ‘da’ članstvu obje zemlje – objava ulaska u sukob.“
Savijati, savijati, savijati
Merkel se u svojim zapisima prisjeća i prvog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trump ju je 2017. u Ovalnom uredu Bijele kuće pitao o njezinu odnosu s Putinom. „Činilo se da ga ruski predsjednik jako fascinira“, piše Merkel.
Sljedeća konferencija za medije otkrila je teškoće u odnosu između Merkel i Trumpa. Trump je upućivao prigovore Njemačkoj, dok mu je Merkel odgovarala brojkama i činjenicama. Trump je sve promatrao iz perspektive poslovnog čovjeka koji radi s nekretninama i želi zemljište, primjećuje bivša kancelarka.
U privatnoj audijenciji kod pape Franje nekoliko mjeseci kasnije Merkel je izrazila zabrinutost zbog mogućeg povlačenja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. „Bez navođenja imena, pitala sam ga kako bi se nosio s fundamentalno različitim mišljenjima unutar skupine važnih osoba. Odmah me razumio i kratko odgovorio: ‘Savijati, savijati, savijati, ali paziti da se ne slomi.’“
Schröder nakon gubitka izbora
Posebno značajna je i scena iz 2005., kada je Merkel preuzela dužnost. Socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder nije želio priznati poraz u televizijskoj emisiji u izbornoj noći.„Sjedila sam ondje kao da uopće nisam dio toga, već kao da kod kuće pred televizorom gledam scenu. Stalno sam si govorila: Ne ulazi u sukob s drugima, jer ćeš ući u ton koji nije primjeren“, prisjeća se Merkel.
Bila je svjesna da svjedoči nečem posebnom. „Sumnjala sam da bi Gerhard Schröder tako nastupio prema muškarcu“, prisjeća se žena koja će potom vladati Njemačkom sljedećih 16 godina.
dw.com/hr/Hrvatsko nebo
