Njemačka svakako, a možda i Francuska ulazi u novu godinu bez državnog proračuna za 2025.

Zbog raspada tzv. semaforske koalicije (crveni, žuti i zeleni, tj. socijaldemokrati, liberali i zeleni), koja će biti formalizirana padom Scholzove vlade pri glasovanju u Bundestagu 16. prosinca, u Njemačkoj ne će biti moguće donijeti u prosincu proračun za novu kalendarsku odnosno fiskalnu godinu. Izbori će vjerojatno biti raspisani za 23. veljače, a formiranje nove vladajuće većine može potrajati, pa će se na novi proračun dugo čekati. Jedino što je možda moguće u ovom sastavu parlamenta jest prihvatiti rebalans proračuna za ovu godinu, radi podmirivanja nužnih socijalnih izdataka, a time bi se donekle utjecalo i na usprosječene prihode i rashode za sljedeću godinu, prije nego što Njemačka u njoj tijekom prve polovine godine ne dobije novi proračun. Francuska prolazi kroz sličnu krizu, koja će se razriješiti do kraja godine: ili donošenjem proračuna, ili padom Barnierove vlade.

Taj je rebalans postao za Njemačku nuždan jer vladi nedostaju sredstva za ovu godinu: dodatnih 3,7 milijardi eura za socijalnu pomoć građanima i više od deset milijardi eura za ulaganja u obnovljive izvore energije. Do kraja godine vlada mora pronaći novac ili uvesti blokadu proračunskih rashoda za te namjene. Proračun za 2025. treba proći kroz Odbor za posredovanje u posljednjem tjednu pred Božić. Nakon toga Nacionalna skupština mora donijeti konačnu odluku – kakva god ona bila. Ne bude li proračun prihvaćen, past će Barnierova vlada (Macron će i dalje ostati predsjednik Republike), pa će Francuska poput Njemačke sljedećih mjeseci funkcionirati s vladom koja ne će smjeti donositi krupnije odluke.

Francuske peripetije

Nacionalna skupština u Parizu u utorak navečer velikom je većinom glasova odbacila prvi dio proračuna za 2025. godinu, koji se odnosi na prihode. Planirana su smanjenja u iznosu od 60 mlrd. eura. Vladin blok i zastupnici desničarskog populističkog Nacionalnog okupljanja srušili su taj prijedlog s 392 glasa protiv i 192 za. Vladin izvorni prijedlog izmijenio je nakon dvotjedne rasprave oporbeni ljevičarski savez Nova narodna fronta (NFP), najveći politički blok u francuskom parlamentu – no ostale stranke glasovale su protiv. Prijeporno je bilo socijalističko povećavanje poreza na bogatstvo milijardera, na superdividende velikih korporacija, na multinacionalne kompanije i za digitalne tvrtke, zatim novi porez za posebno bučne motocikle te viši porez na električne i plinske grijalice, koji je htjela uvesti vlada. Prijedlog proračuna, onaj izvorni vladin, sada je poslan u gornji dom, Senat, gdje možda bude prihvaćen. Šanse za njegovo prihvaćanje u slučaju kompromisa još postoje.

Iako je na svim važnim međunarodnim sastancima uvijek nazočan predsjednik države Emmanuel Macron, u svakodnevnom političkom radu u ministarskim vijećima EU-a – glavni tijelima za donošenje odluka u svim sektorima na razini EU-a – ključnu ulogu ima vlada premijera Michela Barniera iz konzervativne stranke Republikanci (LR). Liberal Macron imenovao je tog 73-godišnjeg političara za predsjednika vlade nakon prijevremenih parlamentarnih izbora održanih ljetos, odbacivši socijalističku alijansu zbog njezina inzistiranja na ljevičarskim idejama. Ipak, predsjednikova stranačka alijansa i LR nemaju većinu u Nacionalnoj skupštini. Francuskom upravlja manjinska vlada, koja još nema ni svoj obvezujući program – budući da su nesuglasice među partnerima česte.

Dramatično stanje francuskih financija

Europska komisija u lipnju je pokrenula postupak protiv Francuske zbog previsoka državnog duga, koji iznosi 113 posto, dakle 53 posto više od dopuštenoga, dok proračunski manjak iznosi šest posto BDP-a ove godine i dvostruko je veći od dopuštenoga u Europskoj uniji odnosno u eurozoni. Financijsko stranje francuske države već je dugo dramatično, no do dramatične krize njezinih dugova, poput one u Grčkoj prije desetak-petnaest godina, još nije došlo.

Budući da Donald Trump 20. siječnja po drugi put preuzima Bijelu kuću, to dodatno komplicira proračunsko planiranje. Očekuju se naime nove američke carine na uvoznu robu i druge mjere, koje mogu jako pogoditi europski izvoz u SAD te imati za posljedicu smanjivanje proizvodnje i nova otpuštanja radnika.

Moguće je da će se francuska vlada, suočena s prijetećim porazom, osloniti na članak Ustava koji omogućava usvajanje proračuna bez završnog glasanja. Ako vlada primijeni taj članak, oporba ima rok od 24 sata za podnošenje zahtjeva za izglasavanje nepovjerenja. Ako taj zahtjev dobije većinu, vlada bi morala podnijeti ostavku, a prijedlog proračuna bio bi srušen.

Razmatrajući dva moguća crna scenarija, njemačkimedij DW primjećuje: „Ako dođe do tog scenarija, dva najveća gospodarstva EU-a suočit će se s privremenim proračunom, politički paralizirane na pragu ključne godine. To privremeno upravljanje u obama slučajima ograničeno je na zakonski propisane i postojeće obveze i služi samo za osiguravanje osnovnih funkcija države. Plaće, mirovine i socijalna davanja bit će financirani, ali će politički projekti biti na čekanju.“

Kancelar Olaf Scholz i njegov francuski kolega Michel Barnier – a moguće je da su obojica na odlasku – sastaju se sljedeći tjedan u Berlinu. Zasigurno će razgovarati i o stanju u njihovim zemljama i o daljnjim odnosima njih i Europske unije, na koju te dvije držav imaju i dalje najsnažniji utjecaj, sa SAD-om pod Trumpovim predsjedanjem. Vrlo je vjerojatno da će jedna od tema biti i daljnji odnos prema rusko-ukrajinskom ratu odnosno mirovnim inicijativama. Kancelar Scholz u petak je telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Putinom. Iako u njemu Njemačka nije iskazala spremnost das odustane od pomaganja Ukrajini „tako drugo koliko to bude trebalo“, što je ipak izazvalo gnjev kod Zelenskija. On se naime boji da bi ga zapadni saveznici mogli početi prisiljavati na pregovore i na postizanje (nepovoljna) primirja s Rusijom.

Hrvatsko nebo