Mržnja prema strancima na zapadu Njemačke u porastu

Bilo da se radi o ksenofobiji ili antisemitizmu – prema jednoj studiji, razlike između stavova na istoku i zapadu Njemačke se smanjuju. Međutim, kad je riječ o demokraciji, razlike se povećavaju.

Na zapadu Njemačke je podrška ksenofobičnim stavovima, koji se ogledaju u mržnji prema strancima i svemu što je nepoznato, značajno porasla i približava se stavovima na istoku zemlje. Istovremeno je na istoku Njemačke i zadovoljstvo doživljenom demokracijom na najnižem stupnju od 2006. godine. Ovo su ključni rezultati studije o autoritarizmu za 2024. godinu, predstavljene u srijedu (13.11.2024.) u Berlinu. U znanosti, autoritarizam se definira kao diktatorski oblik vladavine s ograničenim pluralizmom i bez izražene ideologije.

„Ujedinjeni u otporu” – ovim naslovom je Centar za istraživanje desnog ekstremizma i demokracije Svuečilišta u Leipzigu sumirao odgovore 2.500 ispitanih. Studija je realizirana u suradnji sa Zakladom Heinrich Böll koja je politički bliska Zelenima, a u njezinoj realizaciji sudjelovala je i Zaklada Otto Brenner bliska njemačkom Sindikatu metalaca.

Ksenofobija na zapadu snažno raste

Pogled unazad pokazuje: od početka objavljivanja serije istraživanja, počevši od 2002. godine, podrška ksenofobičnim i šovinističkim stavovima na zapadu Njemačke je opadala, dok je na istoku varirala. Sada se donedavno velike razlike smanjuju. Udio onih s izraženim ksenofobičnim svjetonazorom na zapadu je od 2022. godine porastao s 12,6 posto na značajnih 19,3 posto. Na istoku je ovaj postotak blago opao s 33,1 na 31,5 posto.

„Ksenofobija se time razvila u opće prisutan osjećaj ogorčenja u cijeloj zemlji”, kaže sociolog i psiholog Elmar Brähler koji je istraživanje proveo u suradnji sa stručnjakom koji istražuje pojave desnog ekstremizma, Oliverom Deckerom i njegovim timom. Ispitani su osobno posjećeni i dobili su zadatak ispuniti upitnik o svojim stavovima.

Najksenofobičniji stavovi među biračima AfD-a

Oko 31 posto ispitanika na zapadu složilo se s tvrdnjom da je Njemačka „preplavljena morem stranaca”. U 2022. godini je ksenofobične stavove imalo 22,7 posto sudionika istraživanja. Na istoku je taj broj s 38,4 porastao na 44,3 posto.

Ksenofobični svjetonazor je najizraženiji kod birača Alternative za Njemačku (AfD), sa 61 posto. To je stranka koja je u nekoliko istočno-njemačkih saveznih pokrajina od strane Ureda za zaštitu ustavnog poretka ocijenjena kao jasno desno ekstremna.

Posebno primjetno, prema mišljenju Deckera, je da “studija ove godine bilježi, prije svega na zapadu Njemačke, jasno atmosfersko pomicanje”. To se vidi i u porastu antisemitskih stavova s 3 na 4,6 posto, dok su na istoku s iste razine pali na 1,8 posto.

Istočna Njemačka sve više pokazuje otklon od demokracije

Zadovoljstvo stanjem demokracije opada diljem Njemačke, iako 90,4 posto ispitanih teoretski drži demokraciju dobrom idejom. Međutim, samo 42,3 posto je zadovoljno načinom na koji se ova politička forma doživljava i ispoljava u praksi.

Dok je 2022. godine 53,5 posto bilo zadovoljno doživljenom demokracijom, dvije godine kasnije taj postotak iznosi 29,7 posto. Na zapadu je ta brojka pala s 57,7 na 46 posto. Istovremeno, nacionalistički stavovi postaju sve izraženiji.

Prvi put su ispitani mogli izraziti svoja razmišljanja o demokraciji i u pisanom obliku. Najčešće su se žalili na nezadovoljstvo strankama, političarkama i političarima, te na nedostatak mogućnosti za participaciju. Studija jasno pokazuje da mnogi ljudi budućnost doživljavaju kao neizvjesnu.

„Oproštaj od realnosti”

Koje bi posljedice ova studija mogla imati za politiku i društvo, za istraživače ostaje otvoreno pitanje. „Iako se na demokraciju gleda sa skepticizmom, nije jasno hoće li želja za autoritarnim ili ekstremno desnim rješenjima potrajati i opstati na duže staze. Ipak, prisutna je sklonost ka ‘oproštaju od stvarnosti'”, zaključuje voditelj studije Decker.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo