U Crnoj Gori nerješiv sigurnosni problem zbog obračuna među dvama klanovima, predsjednik vlade za sada otklanja odgovornost članova vlade

Vrijeme:2 min, 58 sec

 

Uvođenje izvanrednog stanja ne pridonosi ničemu, kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić na konferenciji za novinare organiziranoj povodom pogoršane sigurnosne situacije, izvijestio je RFE. Kazao je da zaključci sa sinoć održane sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost nisu za javnost. Sjednica je bila sazvana po hitnom postupku nakon što su u obračunu kriminalnih klanova 6. studenoga ubijene dvije osobe u Podgorici. Ubojstvo tijekom kojega je ispaljeno 30 metaka dogodilo se u jednoj od najprometnijih ulica, u 15 sati, u sred prometnog zgusnuća. A zbog kako su naveli narušene sigurnosne situacije najveća protimbena stranka, Demokratska partija socijalista (DPS), napustila je sjednicu skupštinskog zasjedanja 8. studenoga. “Država gubi bitku sa organiziranim kriminalom, građani se osjećaju nesigurno i nezaštićeno.U Crnoj Gori vlada gotovo izvanredno stanje”, upozorila je zastupnica DPS-a, Aleksandra Vuković Kuč. Njezina stranka zatražila je ostavke potpredsjednika vlade za sigurnost, Alekse Bečića, i ministra unutarnjih poslova Danila Šaranovića. Premijer Spajić otpovrnuo je da sada nije trenutak za traženje odgovornosti.

“Da sada obezglavljujemo institucije, to bi bilo pucanje u nogu. Sada nije trenutak za traženje odgovornosti bilo koga i vjerujte da ćemo podrobno ispitati aktivnosti svakoga u lancu zapovijedanja bez izuzetka”, kazao je Spajić. “Svi smo zabrinuti za stanje u Crnoj Gori i za ubojstva između klanova” ocijenio je on. Smatra kako je najveći problem nedonošenje prvostupanjskih presuda, koje rezultira puštanjem osumnjičenih da se brane sa slobode.

Tako su dvojica ubijenih u pucnjavi 6. studenoga prethodno pušteni iz istražnog zatvora – jedan u listupadu ove, a drugi u studenomu prošle godine – zbog nedonošenja prvostupanjske presude u roku od tri godine.

“Čak 40 njih pušteno je prethodne godine zbog nedostatka pravomoćnih presuda. Samo na Cetinju imamo 120 osoba koje su pripadnici jednog ili drugog klana. Zamislite koliko je teško upravi policije i Agenciji za nacionalnu sigurnost nositi se s takvom situacijom”, branio se Spajić. Rekao je da su prijeko potrebne zakonske promjene koje bi spriječile da se postupci pred sudovima odugovlače godinama.

Odgovarajući DPS-u, koji je tražio njegovu ostavku, potpredsjednik vlade Aleksa Bečić kazao je da je sigurnosni sektor “uništavan godinama i desetljećima”, da je DPS tri desetljeća, do kolovoza 2020., kada je izgubio vlast, kontrolirao sigurnosni sektor.

Na ubojstvo u Podgorici od 6. listopada istog dana bijaše reagirao i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. “Sve češći obračuni pripadnika kriminalnih grupa crveni su alarm da je potrebna snažnija reakcija nadležnih”, napisao je Milatović na društvenoj mreži X.

Kavački i Škaljarski dva su najmoćnija klana u Crnoj Gori. Međusobni rat za prevlast na tržištu narkotika vode od 2014. U sukobima među njima ubijeno je više od 60 pripadnika tih skupina.

Osim dvostrukog ubostva u Podgorici, krajem rujna u dvorištu kuće u 30 kilometara udaljenom Cetinju snajperom je ubijen Vasko Lješković, a sredinom lipnja u bombaškom napadu u istom gradu poginuli su Petar Kaluđerović i Dragan Roganović.

Na prethodnoj sjednici Vijeća, koja je održana krajem kolovoza, sigurnosna situacija u zemlji okarakterizirana je kao stabilna. A osim dvojice stradalih u obračunu kriminalnih klanova, istog dana još su tri osobe izgubile život u prometnim nesrećama.

Najviše pažnje izazvao je slučaj iz Berana, grada na sjeveru Crne Gore, gdje je 16-godišnju djevojčicu na pisti tamošnjeg aerodroma automobilom usmrtio 18-godišnjak. Aerodrom, koji desetljećima nije u funkciji, koristi se za nelegalne utrke automobilima, koje policija ne sankcionira.

Aktualna je i potraga za Alijom Balijagićem, koji je osumnjičen da je 25. listopada ubio dvije osobe u kući u selu kod Bijelog Polja, na sjeveru Crne Gore. Policija i vojska od tada tragaju za njim, a u potragu su se sa druge strane granice uključile i srbijanske vlasti.

 

RFE/Hrvatsko nebo