Borrell: Članstvo u Europskoj uniji strateški je izbor

U Briselu je predstavljen ovogodišnji Paket proširenja, odnosno stanje napretka u zemljama zapadnog Balkana, Turskoj, Ukrajini, Moldaviji i Gruziji na njihovom putu prema članstvu.

Povjerenik Borrell nije spominjao Bosnu i Hercegovinu. Što se tiče Kosova i Srbije, podsjetio je da su riješili mnoge bilateralne probleme i kreću put normalizacije odnosa. Ukrajina je nastavila s ključnim reformama, ali da je potrebno još puno toga za učiniti, poručio je Borrell.

– Ovo je peti i posljednji paket proširenja ove komisije. U 2019. imali smo sedam partnera za proširenje, a sada ih imamo deset. Cilj je proširenje, što znači sigurnost, jer prije gotovo 1000 dana Rusija je pokrenula agresiju na Ukrajinu. Rusija predstavlja egzistencijalnu prijetnju, pa je zato članstvo u Europskoj uniji strateški izbor, istaknuo je Josep Borrell, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Srbija je jedina koja se nije u potpunosti uskladila s vanjskom i sigurnosnom poklikom EU-a i u izvješću se kaže da ta zemlja nije uvela sankcije protiv Rusije, da je zadržala odnose na visokoj razini s tom zemljom te da je intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru.

Borrell kaže da je članstvo Srbije u EU-u jedini održivi način za izgradnju dugoročnog prosperiteta.

– Mi inzistiramo na tome da se Srbija uskladi s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, čiji su važan dio restriktivne mjere protiv Rusije i mislim da će se Srbija prije ili kasnije uskladiti, inače članstvo može doći u pitanje, rekao je Borrell.

Prošli petak prilikom posjeta Beogradu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nekritički je hvalila Srbiju. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Aleksandrom Vučićem rekla je da je on osobno predan reformama, naročito u temeljnim pitanjima, vladavini prava i demokracije.

– Pokazali ste da iza vaših riječi slijede djela, rekla je von der Leyen obraćajući se Vučiću.

Međutim, u izvješću o napretku Komisija kaže da je Srbija postigla ograničeni napredak u pravosuđu i temeljnim pravima, da nema napretka u području slobode izražavanja.

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, a u izvješću se kaže da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

Crna Gora i BiH

Najdalje u pregovorima je otišla Crna Gora koja ima otvorena sva poglavlja. U lipnju ove godine Komisija je ocijenila da je ta zemlja ispunila privremena mjerila u prvom temeljnom klasteru koji se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, čime se otvorila mogućnost za početak druge faze u pregovorima, zatvaranja poglavlja. U ovom trenutku Crna Gora je tehnički spremna za zatvaranje četiri poglavlja. U izvješću se navodi da se bilateralni odnosi s Crnom Gorom pogoršavaju zbog napetosti koje proizlaze između ostalog iz neriješenih bilateralnih pitanja.

Navodi se da nije bilo pomaka u vezi s neriješenim utvrđivanjem granice između dviju država ili vlasništvom nad brodom Jadrante da je usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu koja se fokusira na povijesne događaje u Jasenovcu, Mauthausenu i Dachauu izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući i proglašenje tri crnogorska dužnosnika personama non gratae.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u ožujku otvorila pregovore s EU-m, ali još čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera, Komisija navodi da je postigla opipljive rezultate u upravljaju migracijama, da je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te da je usvojila zakone o integritetu pravosuđa, pranju novca i sukobu interesa.Komisija priprema nacrt pregovaračkog okvira, ključnog dokumenta na temelju kojeg se vode pregovori, što je glavni preduvjet za početak konkretnih pregovora. Od zemalja zapadnog Balkana najdulje je u procesu Sjeverna Makedonija, koja je kandidatski status dobila još u prosincu 2005. godine, ali se od tada nije puno pomakla najprije zbog grčkog osporavanja njezina ustavnog imena, a danas zbog bugarske blokade.

Kosovo i Albanija

Kosovo je jedino koje ima status potencijalnog kandidata. Ta država podnijela je zahtjev za članstvo u prosincu 2022. godine, međutim, problem s tim zahtjevom je što kosovsku neovisnost ne priznaje pet zemalja članica. Da bi Komisija počela raditi na mišljenju o tom zahtjevu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a koju nije moguće dobiti bez tih pet zemalja.

Albanija je sredinom ovoga mjeseca otvorila prvi pregovarački klaster o temeljnim pitanjima.

Ukrajina, Gruzija, Moldavija i Turska

Ukrajina je s obzirom na svoju veličinu i s obzirom na to da je žrtva ruske agresije najveći izazov za politiku proširenja. U lipnju ove godine održana je prva pristupna konferencija s tom zemljom, a sada Komisija radi na analizu usklađenosti ukrajinskog zakonodavstva s europskim što je ključni uvjet za otvaranje pregovaračkih poglavlja. U izvješću se navodi očekivanje Komisije da će Ukrajina otvoriti prvi klaster što je ranije moguće u sljedećoj godini. Ista očekivanja Komisija ima i za Moldaviju, koja je otvorila pregovore isti dan kad i Ukrajina. Komisija navodi da je Moldavija suočena s kontinuiranim ruskim upletanjem i da trpi posljedice ruskog rata protiv Ukrajine.

Gruzija je dobila kandidatski status u prosincu prošle godine, međutim sada je njezino napredovanje praktički zamrznuto zbog odluka koje je proruska vlada donijela u proljeće ove godine. Prošli tjedan u toj su zemlji održani parlamentarni izbori za koje je promatračka misija OESS-a utvrdila brojne nepravilnosti.

Turska koja je pristupne pregovore počela isti dan kad i Hrvatska, u listopadu 2005., već dulje vrijeme se sve više udaljava od EU-a. Međutim, Turska je vrlo važan partner za EU, pogotovo kada je riječ o rješavanju migrantske krize.

vijesti.hrt.hr/Hrvatsko nebo