EK: Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, jača odnose s Kinom, umjesto procesuiranja podržavaju se ratni zločinci, ne rješava pitanje nestalih
Vrijeme:3 min, 5 sec
U nacrtu izvješća Europske komisije o napretku Srbije prema članstvu u Europskoj uniji kaže se da Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije, zadržala je odnose na visokoj razini s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru.
“Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokoj razini s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom što otvara pitanje strateškog smjera Srbije”, piše u nacrtu izvješća za Srbiju u koji je Hina imala uvid.
Komisija će u srijedu objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvješća s ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU. Izvješće o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na njihovu putu prema EU-u.
Osim u pogledu Rusije, Srbija također nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika u ime EU i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venezuelu. Osim toga letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.
“Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja s politikama i stajalištima EU, uključujući i restriktivne mjere”, dodaje se u nacrtu izvješća. Također se kaže da je Srbija nastavila surađivati s EU u naporima za sprječavanje izbjegavanja sankcija i pružanju financijske i humanitarne pomoć Ukrajini.
Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.
“Srbija bi trebala poduzeti korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od preko 1 700 predistražnih slučajeva što i dalje izaziva veliku zabrinutost”, kaže se u tekstu.
Srbija je nastavila suradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznenom sudove, koji je zamijenio Haški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je suradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u suradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.
“Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pružaju podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negiraju ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici”, kaže se u nacrtu izvješća.
U tekstu se također navodi veliki broj nestalih osoba. “Neriješena sudbina osoba nestalih tijekom sukoba 1990-ih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na zapadnom Balkanu. Unatoč stalnom napretku u identifikaciji, 7 608 osoba i dalje se vodi kao nestalo”, kaže se u tekstu i da dodaje da su potrebni daljnji napori na regionalnoj razini putem skupine za nestale osobe osnovane 2018. u okviru Berlinskog procesa za jačanje suradnje, kao i na bilateralnoj razini.
Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čiji građani trebaju vize za ulazak u EU.
Usklađivanje s viznom politikom za EU je vrlo važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno ući u EU i tražiti azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale neovisnost Kosova.
Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU. Njezini odnosi su Hrvatskom “i dalje su obilježeni ad hoc antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima”.
Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i općenito stabilni iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u nacrtu izvješća. Kaže se i da visoki srbijanski dužnosnici sudjeluju na nelegalnom Danu Republike Srpske, 9. siječnja.
hms.ba / Hrvatsko nebo
