SVETAC DANA: “Sveti Ivan Pavao II.”

Studira na sveučilištu u Krakowu, no kada su ga nacisti zatvorili 1939., mladi Karol do 1944. radi u kamenolomu i kemijskoj tvornici kako bi zaradio za život, te izbjegao deportaciju u Njemačku. Svećenički poziv osjetio je 1942. U tajnosti pohađa predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja “Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti.  Nakon rata nastavlja teološki studij, sve do svećeničkog ređenja 1946. godine.

Poglavari ga, svjesni njegovih talenata i iznimne sposobnosti, šalju na daljnji doktorski studij u Rim. Nakon dvije godine vraća se u Poljsku gdje obavlja službu studentskog kapelana u Krakowu, a kasnije postaje profesor morala na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu. U 38. godini života Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup. Papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora na kojemu je pružio važan doprinos u izradi konstitucije ‘Gaudium et spes’.

Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava. Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na netalijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II. Toga dana Ivan Pavao II. održao je prvo misno slavlje kao papa, obrativši se okupljenim vjernicima na Trgu sv. Petra riječima: „Ne bojte se! Širom otvorite vrata Kristu!“

Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima; prvi papa netalijan nakon više stoljeća; prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1, 2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Nezaboravna su bila njegova tri posjeta Hrvatskoj 1994., 1998. i 2003. jer je u ratna vremena upravo on donio mladoj Hrvatskoj poruku mira, a nakon rata joj pružio podršku. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike. Prvi je papa koji je otišao na stadion na nogometnu utakmicu. Popeo se na Mont Blanc, najviši planinski vrh Europe. Preživio je nekoliko atentata, a u jednom je bio teško ranjen te je oprostio atentatoru kada ga je posjetio u zatvoru. Tijekom cijelog pontifikata zalagao se za mir. Papa je bio popularan kod mladih te je 1984. god. ustanovio Svjetski susret mladih. Ustanovio je i Svjetski dan bolesnika koji se svake godine slavi 11. veljače. Zagovarao je pravo svakoga naroda na svoju državu, samostalnost i suverenost.

Osmislio je sintagmu “kultura života” na svom putovanju u SAD 1993. god. Pri tome je izjavio: “Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti.” Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima. Prvi je papa koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15 000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca. Za vrijeme njegova pontifikata Katolička Crkva je svoju zajednicu povećala za oko 400 milijuna vjernika.

Umro je 2. travnja 2005., a blaženim ga je proglasio njegov dugogodišnji suradnik i nasljednik papa Benedikt XVI. i to 1. svibnja 2011. godine, na nedjelju koju je upravo blaženik posvetio Božjem milosrđu. Već u prvim danima nakon njegove smrti osjećalo se u zraku ozračje svetosti, uz njega su u duhu i molitvi bili vjernici širom svijeta. Na Nedjelju Božjega milosrđa 2014., papa Franjo ga je proglasio svetim, kao i papu Ivana XXIII. Spomendan sv. pape Ivana Pavla II. obilježava se 22. listopada, kada je 1978. god. slavio prvu misu kao poglavar Katoličke Crkve.

Misli Ivana Pavla II.

Ljubav mi je sve objasnila i ljubav je sve riješila.

Podsjećam vas da se čovjekova vrijednost sastoji u onome što on jest, a ne u onome što on radi ili pak što posjeduje.’Poštuj život, svaki ljudski život, brani ga, voli ga i služi mu! Samo ćeš na tom putu naći pravdu, razvitak, istinsku slobodu, mir i sreću.

Nacija koja ubija svoju djecu nema budućnosti.

Ne bojte se! Krist znade što je u čovjeku! Jedino on to i znade.

Danas slavimo i spomen na sv. Mariju Salomu i prisjećamo se kraja Isusova života i vremena neposredno prije njegove muke i smrti na križu. Ta je žena zapažena u Novom zavjetu upravo u tekstovima koji opisuju to razdoblje. Marija Saloma bila je majka dvojice apostola: Jakova Starijega i Ivana – učenika kojeg je Isus osobito ljubio. Bila je vjerojatno najbliža rođakinja Blažene Djevice Marije.

Evanđelje više puta spominje Mariju Salomu kao ženu koja je stajala pod križem, koja je među prvima vidjela uskrsnuloga Krista, ali i kao onu koja je tražila povlaštena mjesta za svoje sinove. Štovanje sv. Marije Salome prošireno je u Palestini, Carigradu, Francuskoj, Belgiji, Italiji. U ikonografiji se često nalazi u skupini žena mironosica s posudom dragocjene pomasti. Salomino ime potječe od hebrejske riječi ‘šalom’, što znači ‘mir, sreća, blagostanje’. Odgovara grčkom imenu Irene, a u hrvatskim područjima imenu Irena.