Više će potresa biti unutar stranaka nego u strukturama vlasti gradova i općina u BiH

Kod Srba i Hrvata, ipak, govori se o gotovo pa simboličnim promjenama. SNSD i HDZ BiH dominantno su pobijedili u onim gradovima i općinama gdje su u većini narodi na čije glasove oni prvenstveno računaju.

Rezultati lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini nisu donijeli dramatične promjene, ali su pokazali promjenu trendova na nekim prostorima. Međutim, činjenica da se izbori provode u 143 lokalne zajednice gotovo svakoj stranci dala je prostora da poraz u jednoj prikrije uspjehom u drugoj općini ili gradu.

“Trojka” i SDA – tko je dobio, a tko izgubio

Kod Srba i Hrvata, ipak, govori se o gotovo pa simboličnim promjenama. SNSD i HDZ BiH dominantno su pobijedili u onim gradovima i općinama gdje su u većini narodi na čije glasove oni prvenstveno računaju. Iznimka su kod Srba Banja Luka, Teslić i Bijeljina, ali to su i ranije bile oporbene utvrde. Iako i te pobjede PDP-a i SDS-a treba uzeti s rezervom jer u lokalnim parlamentima gradonačelnici će imati velikih problema osigurati potporu upravo zbog dobrog rezultata SNSD-a i njegovih koalicijskih partnera.

Još je manje neizvjesnosti bilo u većinski hrvatskim sredinama jer je HDZ BiH u mnogima od njih, uz načelničke/gradonačelničke pozicije, osigurao i apsolutnu većinu u vijećima. Već tradicionalno HDZ BiH ne može pobijediti lokalne hrvatske stranke koje su osnovali stranački disidenti u Tomislavgradu i Prozoru-Rami. Možda je i jedini poraz HDZ-a rezultat u Žepču, gdje postoje izgledi da Hrvati prvi put nakon rata ne budu imali načelnika. No, i to je rezultat unutarstranačkih podjela u HDZ-u i odluke skupine oko Ive Tadića da osnuje novu stranku i istakne protukandidata HDZ-ovu Mati Zovki. Simbolički, Žepče je postalo ogledni primjer cijene koju Hrvati u BiH plaćaju kada se odluče na političku pluralizaciju. Što se tiče Mostara, HDZ bi tu trebao i dalje imati presudnu ulogu, uz vjerojatno još jedan gradonačelnički mandat Marija Kordića.

Kako se i očekivalo, najzanimljivije je bilo na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje se prati trend popularnosti “trojke” s jedne i SDA s druge strane. Ako bi se gledali samo izbori za načelnike i gradonačelnike, onda bi se moglo konstatirati da je “trojka” zadržala pozicije u Sarajevu, ali da je izgubila mnogo toga u Tuzlanskoj županiji, ali i u ostatku Federacije. Izgledna pobjeda kandidata SDP-a u Bugojnu te uspjesi koalicijskih kandidata u Bihaću i Srebreniku ne mogu zasjeniti poraz od SDA u većini drugih općina i gradova. Ono što “trojku treba zabrinuti je pad potpore u biračkom tijelu koji se ogleda kroz lokalne parlamente. SDP, NiP i Naša stranka uglavnom su samostalno nastupali na izborima za gradska i općinska vijeća te su različito prošli, što bi moglo dovesti i do preispitivanja koalicijske suradnje, poglavito u Sarajevu, koje je i dalje njihova najjača utvrda. Najviše razloga za brigu ima Narod i pravda koji je u svim sarajevskim općinama, izuzev Ilidže i Ilijaša, doživio značajan pad.

Tektonske promjene unutar stranke mogli bi donijeti rezultati izbora u sarajevskoj općini Centar, gdje će imati upola manje mandata nego prije četiri godine. To je općina u kojoj je utjecajna struja NiP-a, predvođena ocem i sinom, Kemalom i Jasminom Ademovićem, otvoreno rušila kandidata “trojke” Srđana Mandića iz Naše stranke. Mandić je premoćno dobio izbore, a odličan rezultat ostvarila je i stranka. Već sad unutar NiP-a optužuju Ademoviće za loše predizborne odluke i drastičan pad popularnosti stranke u Sarajevu. Upravo zbog lošeg rezultata NiP-a upitno je hoće li “trojka” moći izabrati gradonačelnika Sarajeva. Ključna će tu biti uloga preporođene Stranke za BiH koja je pod vodstvom Semira Efendića ostvarila odličan rezultat u Sarajevu, ali i u nekim drugim županijama. Neizvjesno je što će se događati i unutar SDP-a koji bi trebao birati novog predsjednika, a različite frakcije vjerojatno će koristiti i izborne uspjehe i neuspjehe prilikom lobiranja za svog kandidata.

Koncentracijska Vlada u Distriktu Brčko

SDA može biti zadovoljan jer očito bilježi rast popularnosti, a svoju snagu pokazat će kroz sposobnost okupljanja koalicijskih partnera u općinskim i gradskim vijećima jer u većinski bošnjačkim sredinama nema gotovo ni jednoga grada ili općine gdje jedna stranka, pa i SDA, može sama vladati. Uz Komšićev DF, većina manjih bošnjačkih stranaka je podbacila. Iznimka je zenički gradonačelnik Fuad Kasumović koji je uspio opstati na dužnosti, ali će mu trebati umješnosti da ovlada i gradskim parlamentom. PDA je također uspio u svojoj bazi – Banovićima, a isto se može reći i za NES u Cazinu. U ostalim općinama i gradovima ove su stranke ostvarile skroman rezultat, baš kao i Snaga naroda federalnog ministra Rame Isaka.

U Distriktu Brčko će očito i ovaj put biti formirana koncentracijska Vlada jer je veliki broj stranaka prešao prag, a poznato je da prilikom formiranja vlasti u toj administrativnoj jedinici vrijede specifična pravila. Za jasniju sliku odnosa političkih snaga u nekim općinama i gradovima treba pričekati završetak brojenja glasova, uključujući i one iz inozemstva. Središnje izborno povjerenstvo BiH ima vremena do 6. studenoga potvrditi rezultate izbora i tek onda kreće preuzimanje mandata, odnosno slaganje novih lokalnih vlasti. Naravno, ostaje da se izbori provedu i u pet lokalnih zajednica koje su pogođene razornim poplavama i klizištima. Njima izbori sad nisu prioritet, ali je jasno da će u idućim tjednima trebati organizirati izlazak na birališta i u Jablanici, Konjicu, Fojnici, Kreševu i Kiseljaku.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo