Davor Dijanović:Ministarstvo demografije i useljeništva: Demografska obnova nedvojbeno je mogućnost
Demografska obnova Hrvatske: mogućnost ili utopija?
Odgovore u svezi s demografskom problematikom u sklopu našega projekta i naslovnoga pitanja potražili smo i u Ministarstvu demografije i useljeništva. Evo što su nam odgovorili.
Koje su prve demografske mjere koje će predložiti novoustrojeno Ministarstvo demografije i useljeništva? Kojim se mjerama može spriječiti prirodni pad stanovništva koji je jako ubrzan u posljednje četiri godine?
inistarstvo demografije i useljeništva od formiranja napravilo je analizu dosadašnjih mjera Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade te je u tijeku izrada novog paketa demografskih mjera. Ministarstvo je do sada, u pogledu programa, dodijelilo 4,7 milijuna eura kroz pilot projekt Javnog poziva jedinicama lokalne samouprave za sufinanciranje provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti djece predškolske dobi i djece od I. do IV. razreda osnovne škole. Tim pozivom jedinicama lokalne samouprave dodijeljena su sredstva za programe koje doprinose unaprjeđenju kvalitete života odnosno uspostavi balansa između privatnog i poslovnog života.
Demografske mjere koje Ministarstvo priprema usmjerene su prema učinkovitijoj populacijskoj politici u vidu pronatalitetnih potpora, potpora roditeljstvu, potpora obitelji, potporama za useljenike u vidu poticanja ostanka u Hrvatskoj i povratka hrvatskog iseljeništva, članova njihovih obitelji i potomaka hrvatskih iseljenika i njihove integracije u hrvatsko društvo. Uzimajući u obzir da na demografske trendove utječu različiti procesi i da je navedenom području potrebno pristupiti međuresorno, Ministarstvo demografije i useljeništva u suradnji s drugim tijelima državne uprave priprema i druge mjere koje doprinose smanjenju negativnih demografskih trendova.
Posljednjih godina govori se o povratku Hrvata u domovinu kao od jednoj mjeri demografske obnove. I naziv novoga ministarstva govori o useljeništvu. Kako iseljene Hrvate privući na povratak u Hrvatsku? Postoje li već razrađene konkretne mjere?
Dodavanje useljeništva resoru demografije značajan je institucionalni iskorak u osnaživanju državne uprave u odnosu na useljeništvo. Iseljavanje stanovništva, uz negativan prirodni prirast najveći je demografski izazov u Republici Hrvatskoj. U Ministarstvu demografije i useljeništva ustrojena je posebna Uprava za useljeništvo koja će provoditi mjere i programe kojima će se poticati povratak Hrvata odnosno pripadnika hrvatskog naroda i njihovih potomaka. Prvi značajan korak, učinjen je predloženim izmjenama i dopunama Zakona o strancima u okviru kojih je, na inicijativu Ministarstva demografije i useljeništva, uvedena nova svrha boravka – u svrhu useljavanja hrvatskog iseljeništva za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji. Time su prvi puta od neovisnosti Hrvatske – Hrvati izvan Hrvatske prepoznati kao posebna ciljana skupina, a ne kao stranci. Zahvaljujući toj odredbi Hrvati koje žele doći u Hrvatsku mogu brže i učinkovitije riješiti pitanje svog boravka, uz Potvrdu Ministarstva demografije i useljeništva. Odmah po dolasku u Hrvatsku mogu podnijeti zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo. Hrvatski povratnici mogu, bez dodatnih dozvola, raditi, školovati se, studirati i usavršavati se. Cilj te mjere je smanjiti administrativne barijere, kojih je Ministarstvo demografije i useljeništva svjesno. Druga predložena mjera tiče se rasterećenja povratnika od poreza na dohodak koja je planirana u okviru porezne reforme koju je Ministarstvo financija uputilo u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Izrada sveobuhvatnog paketa mjera u završnoj je fazi, a mjere za useljeništvo bit će usmjerene prema daljnjem administrativnom rasterećenju s kojim se povratnici susreću, poticaje za ulaganje i investicije, pomoć u integraciji na tržištu rada, odgojno-obrazovanom sustavu i dr.
Uz one iseljene tijekom posljednjih 10 ili 30 godina postoje i stariji naraštaji iseljenika. Neka su preliminarna istraživanja pokazala da bi se, primjerice, više od 35 posto potomaka Hrvata u Argentini željelo doseliti u Hrvatsku. Koliko je to realno? Kakva je percepcija Hrvatske kod potomaka Hrvata u Južnoj Americi i koliko je kod njih jak hrvatski identitet?
Nedvojbeno je da interesa za povratkom pripadnika hrvatskog naroda ima i da izneseni podaci ohrabruju. Teško je procijeniti koliko je podatak o 35 % potomaka koji se žele vratiti u Hrvatsku vjerodostojan, međutim upravo će stoga useljeničke politike Ministarstva demografije i useljeništva biti usmjerene prema uspostavljanju snažnijih veza s Hrvatima izvan Hrvatske, posebice u Južnoj Americi, uzimajući u obzir i geopolitičke prilike. Ključan cilj Ministarstva, kada je u pitanju useljeništvo je stvoriti uvjete da svi koji razmišljaju o povratku, svi koji se žele vratiti – da se vrate. To će obuhvaćati i osnaživanje odnosa hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka s Hrvatskom. Ministarstvo demografije i useljeništva, kao jednu od poticajnih mjera, dodjeljuje stipendije za učenje hrvatskog jezika. Ove godine dodijeljeno je 300 stipendija za potomke hrvatskog iseljeništva iz 24 države, mahom Latinske Amerike što potkrjepljuje tvrdnju da interesa među Hrvatima za Hrvatskom ima.
Hoće li se, kad su u pitanju potomci Hrvata koji žive u, primjerice, Južnoj Americi i Australiji, olakšati dobivanje državljanstva?
Dobivanje državljanstva nije izravno u nadležnosti Ministarstva demografije i useljeništva, međutim, kako i kod izmjena i dopuna Zakona o strancima, Ministarstvo će predlagati mjere za otklanjanje administrativnih barijera s kojima se suočavaju hrvatski iseljenici. Međutim, treba istaknuti da pomaka ima. U posljednje četiri godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, iz Južne Amerike u hrvatsko državljanstvo primljeno je 11.054 osoba.
Kako najdjelotvornije potencijalne povratnike integrirati u hrvatsko društvo i tržište rada?
Suradnjom. Bez suradnje različitih tijela državne uprave, hrvatske zajednice izvan Hrvatske i samih pojedinaca koji se žele vratiti u Hrvatsku nije moguće postići bolje rezultate. Zato će mjere Ministarstva demografije i useljeništva biti horizontalne i vertikalne, odnosno međuresorne.
Postoje li procjene koliko Hrvata danas živi izvan Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine? Postoji li ideja da se napravi neka vrsta registra?
U tijeku je uspostava Registra stanovništva na čemu radi Ministarstvo financija. Uspostava Registra važan je iskorak zahvaljujući kojem će sva tijela državne uprave imati ažurirane informacije i podatke o stanovništvu na temelju kojih će se donositi odluke, mjere i programi. Što se tiče broja Hrvata izvan Hrvatske, procjenjuje se da oko 3.4 milijuna Hrvata živi izvan Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Koliko je ovdje važna i privatna inicijativa, tj. interes hrvatskih poslodavaca za radnicima koji imaju hrvatske korijene, a danas žive u drugim državama, a i na drugim kontinentima?
Interes poslodavaca svakako je bitan. Hrvatska gospodarska komora već je prepoznala demografiju kao dio rješenja za tržište rada. U tijeku je priprema tripartitnog Sporazuma između nadležnih ministarstava i Hrvatske gospodarske komore za provedu projekta internacionalizacije tržišta rada i otvaranje potražnih centara za informiranje i selekciju stranih radnika ili potencijalnih useljenika hrvatskih korijena. Sklapanje sporazuma očekuje se do kraja godine, a cilj je znatno unaprijediti sustav informiranja i selekcije radne snage. Ideja je da gospodarstvenici radnike traže na licu mjesta.
Demografska obnova, ističu demografi, mora postati temelj svih razvojnih politika. Dakle, riječ je o području koja zahtijeva međuresornu suradnju. Nailazi li Ministarstvo demografije i useljeništva na razumijevanje u drugim resorima, kakva je suradnja?
Činjenica da je formirano Ministarstvo demografije i useljeništva ukazuje da je Vlada pitanje demografije stavila u vrh svojih politika. Uz dekarbonizaciju i digitalnu transformaciju, demografija je jedan od ključnih ciljeva Programa Vlade. Točno je da demografska obnova mora biti dio svih politika. Bez demografije nema kvalitetne obrazovne politike, nema regionalnog razvoja, nema tržišta rada, nema stambene politike. Zato je suradnja s drugim resorima, uz mjere koje se provode na razini Ministarstva demografije i useljeništva, ključna za kvalitetnu demografsku obnovu. Suradnja s drugim nadležnim resorima je zadovoljavajuća.
Mnogi dijelovi Hrvatske danas su prazni, a za to je ponajbolji primjer Lika, ali i Slavonija itd. Kako oživjeti pusta lička i slavonska sela? Je li visoka cijena nekretnina u gradovima element koji se može iskoristiti za snažnije promicanje povratka na selo?
Činjenica je da gotovo četvrtina stanovništva u Hrvatskoj živi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Stoga je nužno napraviti iskorake u politici ravnomjernog regionalnog razvoja. Ministarstvo demografije i useljeništva, u okviru svojeg djelokruga, predložit će mjere za poticanje useljavanja u dijelove s negativnim demografskim trendovima. Za to je potrebno posložiti niz faktora, od unaprjeđenja prometne povezanosti, dostupnosti vrtića i škola, do adekvatne stambene politike na kojoj nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine već radi.
Naslov novinarskog projekta koji provodimo jest: „Demografska obnova: mogućnost ili utopija?“. Što biste zaključili: postoji li mogućnost demografske obnove?
Demografska obnova nedvojbeno je mogućnost. Međutim, ona jest i bit će kompleksan i dugotrajan proces za koji će biti potrebno umrežiti sustave, učiniti brojne promjene u javnim politikama i izdvojiti financijska sredstva za poticaje prema obiteljima, povratnicima i dr.
Razgovarao: Davor Dijanović
Tekst je dio niza „Demografska obnova: mogućnost ili utopija?“, a na Portalu HKV-a objavljen je u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti u 2024. godini Agencije za elektroničke medije. Prenošenje sadržaja dopušteno je uz objavu izvora i autorova imena.
hkv.hr / Hrvatsko nebo