Čović sazvao Dom naroda dva dana nakon izbora, pokušava se dobiti datum pregovora s EU-om u 2024.

Prvu zapreku moglo bi predstavljati dosadašnje ponašanje bošnjačkih izaslanika koji mjesecima blokiraju rad ove institucije, a onda i odluka vladajuće srpske stranke SNSD-a da ne prihvaća imenovanje novoga izaslanika iz redova PDP-a.

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, koji je i čelnik HDZ-a BiH i stranaka HNS-a, samo dva dana nakon što se u nedjelju održe lokalni izbori sazvao je sjednicu gornjeg doma kako bi pokušao deblokirati rad ove institucije te ponajprije ubrzati europske reforme zemlje, koje su žrtva kampanje za lokalne izbore, ali i oštrih prijepora stranaka iz triju naroda, piše Večernji list BiH.

Prvu zapreku moglo bi predstavljati dosadašnje ponašanje bošnjačkih izaslanika koji mjesecima blokiraju rad ove institucije, a onda i odluka vladajuće srpske stranke SNSD-a da ne prihvaća imenovanje novoga izaslanika iz redova PDP-a, koji je pak izabran lutrijom umjesto Snežane Novaković Bursać dvije godine nakon održanih izbora u režiji Središnjeg izbornog povjerenstva. Ako troje SNSD-ovih izaslanika ne dođe, srušit će kvorum i sjednica se neće moći održati. U suprotnom, Nenad Vuković neće moći položiti prisegu te će Dom naroda ostati blokiran. To će vjerojatno biti i test kako će raditi državna izvršna vlast, odnosno hoće li Vijeće ministara moći donijeti nekoliko zakona koji su važni Europljanima kako bi se BiH nastavila kretati prema otvaranju pregovora, ali i imenovati pregovarački tim s EU-om.

Međuvladina konferencija

Usporedno s tim odmah nakon izbora očekuje se kako će se razriješiti prijepori oko korištenja fondova iz Plana rasta EU-a za zapadni Balkan. Uz to, očekuje se i da će Europska komisija u međuvremenu objaviti izvješće o napretku, ali i definirati pregovarački okvir u kojemu će se kretati Bosna i Hercegovina. Već u listopadu bit će jasnije ima li razloga za optimizam kako bi se za vrijeme mađarskog predsjedanja Vijećem Europske unije moglo odrediti održavanje Međuvladine konferencije s Bosnom o Hercegovinom, što se i smatra datumom službenog početka pregovora s ovom zemljom. Za BiH je među top prioritetima Reforma pravosuđa i vladavine prava. To podrazumijeva neovisnost, učinkovitost i odgovornost pravosudnih institucija. Potrebno je provesti reformu Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) kako bi se osigurala transparentnost i eliminirale političke intervencije u pravosuđe.

Borba protiv korupcije, uključujući osnivanje neovisnih tijela za nadzor i primjenu postojećih zakona, ključni je prioritet. Reforma izbornog sustava nije uvjet za održavanje Međuvladine konferencije, ali jest u sljedećoj fazi otvaranja pregovora. To podrazumijeva provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, što predvodi najpoznatiji slučaj “Sejdić i Finci”, čiji su podnositelji predstavnici romske i židovske zajednice u zemlji, ali i odluka Ustavnoga suda. Te promjene trebale bi rezultirati i ukidanjem diskriminacijskih odredbi u Ustavu koje trenutačno sprječavaju manjine ili određene skupine građana da se kandidiraju na određene političke pozicije. EU očekuje i da se uspostavi bolja suradnja svih razina vlasti kako bi se lakše provodile potrebne reforme. Ovdje je naglasak na unaprjeđenju koordinacije između različitih razina vlasti, ali i na osiguravanju da tijela vlasti mogu učinkovito donositi i provoditi odluke. Reforma javne uprave se, iako se često govori o tehničkom pitanju, pokazala u vrlo teško svladivim pitanjem, na čemu ni posljednja pridošla članica Hrvatska još uvijek nije “položila ispit” do kraja.

Usklađivanje acquisa

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala je nešto što unisono za BiH ističu njezini najvažniji međunarodni skrbnici – EU i SAD. To podrazumijeva uspostavu zakonodavstva i institucija za borbu protiv korupcije, što bi trebalo voditi boljoj provedbi postojećih zakona i povećanju kazni. Usvajanje europske legislative jednako će biti izazovno. Ponajprije jer BiH mora osigurati usklađivanje domaćeg zakonodavstva s acquis communautaire (acquis) – pravnom stečevinom EU-a. Ovo uključuje usklađivanje Zakona o zaštiti okoliša, tržišnom natjecanju, zaštiti potrošača i drugih oblasti koje su bitne za funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Sve te poslove trebao bi voditi pregovarački tim, o čemu u BiH još nema dogovora. Kao ni načina na koji bi to tijelo trebalo raditi. Postignut je načelni dogovor da će BiH imati zapravo trojicu glavnih pregovarača, poput Predsjedništva BiH ili drugih institucija, u kojemu će se na čelu rotirati predsjedatelj. Kako bi uspjela pratiti taj tempo, Europska komisija odobrila je i značajne iznose, a nakon izbora će se znati je li prihvatljiv popis reformi što ga je uputila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

vecernji.ba/Hrvatsko nebo