Dinko Pejčinović NAJAVA NOVOG POREZA

Najava ministra financija o uvođenju poreza na nekretnine (PNN-a) izazvala je veliko zanimanje i rasprave diljem Hrvatske. Trenutno još uvijek nije jasno zašto se novi porez uopće uvodi?! Ako je cilj napuniti državni proračun u predstojećim godinama, kada se očekuje smanjivanje izdašnih Europskih potpora, nije baš jasno zašto se najavljuje podjela poreznih prihoda između države (40%) i lokalnih jedinica (60%)?!

Bilo bi kudikamo svrsishodnije da svi prihodi od PNN-a idu državi, te da se raspodjeljuju ondje gdje je to najpotrebnije, u propadajućoj hrvatskoj provinciji. Kakvu će korist od novog poreza imati Slavonija ili Zagorje, ako će većinu sredstava zadržati ionako prebogate primorske općine i gradovi? Zar je moguće da se plenkovićeva vlada plaši istarskih autonomaša i lokalnih „šerifa“, kojima nikad nije dosta tuđih novaca?

Porez na kuće za odmor

Autor će se za ilustraciju sadašnjeg stanja poslužiti primjerom iz okolice Karlovca. Za malu vikendicu u blizini tog grada trenutno se plaća 100 eura
poreza na kuće za odmor (to jest 4 eura po kvadratu), a do prije koju godinu plaćalo se samo 50 eura godišnje. Prema trenutnim najavama, lokalne će vlasti
dobiti mogućnost povećavanja stope poreza na maksimalnih 8 eura po četvornom metru nekretnine. Realno gledano, riječ je o smiješnoj svoti, a posebno iznenađuje da je u mnogim primorskim općinama porez znatno manji od dopuštenog.

Primjerice, u Rogoznici vikendašima naplaćuju tri eura po kvadratu, a u Primoštenu samo tri i pol?! „Kuće za odmor danas u proračune lokalnih jedinica donose oko 22 milijuna eura, a prema dostupnim podacima, porez na kuće za odmor plaća oko 60 tisuća vlasnika vikendica. To znači da gradovi i općine dosad nisu uspjeli naplatiti porez na kuće za odmor od tri četvrtine vikendaša.“ (Večernji list, 18.9.2024.)

Zašto plenkovićeva vlada nešto ne poduzme u tom smjeru? Umjesto nadzora rada i jačanja (preplaćenih) državnih službi, hrvatska vlada pokušava proširiti poreznu osnovicu uvođenjem kategorija „kratkoročnog“ najma i „praznih“ stanova, pod izgovorom da će tako pomoći podstanarima. Slične vrste pomoći, poput subvencioniranja kupovine prve nekretnine za mlade obitelji, redovito su završavale rastom cijena nekretnina, čime je sama mjera postala besmislena. Treba li ponavljati stare pogreške?

Slovenske nekretnine

Prema dostupnim podacima, Slovenci su u Hrvatskoj do 2020. godine posjedovali 110.000 nekretnina, od čega su barem polovicu predstavljale kuće za odmor. Od 2021. do danas slovenski građani kupili su još 11.000 nekretnina, i tako postali najveći strani„vlasnici“ u RH, odmah iza Hrvata. Prema podacima naših poreznika, u Hrvatskoj ukupno ima 230.000 kuća za odmor, a udio stranih vlasnika – Slovenca, Austrijanaca, Mađara, Nijemaca … u stalnom je porastu.
Povećana potražnja za jadranskim nekretninama ima i goleme negativne posljedice, od betoniranja obale do preopterećenosti komunalne infrastrukture i pritiska na domaću populaciju. Jedan od načina da se taj proces zaustavi i nadzire svakako je i uvođenje poreza na nekretnine, ili, još jednostavnije, povećanje već postojećeg poreza na kuće za odmor.

Neke stranke već su iznijele svoje prijedloge, pa tako SDP-ovci, kao pravi socijaldemokrati, predlažu oporezivanje svake četvrte ili pete nekretnine?! Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava smatra kako prvu vikendicu ne bi trebalo uopće oporezivati! Je li Penava svjestan da bi time 99% Slovenaca i ostalih stranaca oslobodio plaćanja poreza? O toj temi tek se u posljednje vrijeme počelo stidljivo raspravljati, iako je riječ o prvorazrednom nacionalnom interesu. Punjenje državnog proračuna oporezivanjem stranaca najlakši je način da se rasterete domaći obveznici, pa slobodno možemo reći da je to ujedno i najjači razlog za predložene promjene u poreznom sustavu. Sve ostalo je, zapravo, prelijevanje iz šupljeg u prazno!

HRT pretplata i PNN

U koje svrhe će se trošiti prihodi od novog poreza? Spomenuta razdioba 60:40 posto ide u korist lokalnih vlastodržaca koji se ni do sada nisu isticali dobrim
gospodarenjem, pa nema razloga vjerovati da će se nešto bitno promijeniti u budućnosti. S druge strane, postoje troškovi koji opterećuju sve hrvatske građane, a država bi ih mogla smanjiti ili posve ukinuti korištenjem novaca prikupljenih novim porezom. Zašto se, primjerice, ne bi potpuno ukinula tv- pretplata, na način da financiranje Hrvatske radio-televizije preuzme državni proračun?

Od tog poteza korist bi imali svi građani, pa čak i stranci. Po sadašnjim propisima, pretplatu moraju plaćati svi vlasnici kuća za odmor kojima se dokaže da posjeduju tv-prijamnik ili radio. Ukidanjem omražene tv-pretplate „Slovenci“ bi napokon mogli gledati naše programe bez straha da će ih otkriti kontrolori HRT-a. Naravno, isto vrijedi i za domaće „rezidente“. Time bi se izbjegli beskonačni sukobi i sporovi na sudovima, a višak radne snage HRT-a mogao bi se zaposliti na nekim korisnijim poslovima. Jedini koji bi pritom nastradali su „fiškali“ koji masno zarađuju na tužbama protiv građana- neplatiša! Ima li netko bolji prijedlog?

Piše:Dinko Pejčinović

Hrvatsko nebo