U Uniji više od pola milijuna zahtjeva za azil u prvoj polovini godine, u Hrvatskoj svega 650
Vrijeme:2 min, 21 sec
Broj tražitelja azila u Europskoj uniji, Norveškoj i Švicarskoj neznatno se smanjio u prvoj polovini godine u usporedbi s prvim polugodištem prošle godine, ali i dalje iznosi više od pola milijuna, pokazuju službeni podaci objavljeni u ponedjeljak. U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva, izvijestio je portal prigorski.hr. Agencija Europske unije za azil (EUAA) sa sjedištem na Malti zabilježila je ukupno 513.000 novih zahtjeva za azil od siječnja do kraja lipnja, što je za 6000 manje u odnosu na prvu polovinu 2023. Gotovo četvrtina svih zahtjeva podnesena je u Njemačkoj.
Obuhvaćeni su podatci iz svih zemalja EU-a te Norveške i Švicarske koje nisu dio Unije, ali imaju stalne ugovorne aranžmane s EU-om. Najviše zahtjeva među 29 zemalja ponovno je zabilježeno u Njemačkoj – 124.000, gotovo četvrtina ukupnog broja. EUAA je priopćila da su njemačke vlasti primile oko 30.000 zahtjeva manje nego u istom razdoblju prošle godine.
U Hrvatskoj su zabilježena 654 zahtjeva, a pozitivno ih je odobreno 40. Najviše tražitelja azila u Hrvatskoj dolazi iz Rusije, Turske i Sirije. Uvjerljivo najmanje zahtjeva za azil bilo je u Mađarskoj, svega 13.
Oko 71.000 tražitelja azila došlo je iz ratom razorene Sirije, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2023. Isto je učinilo 45.000 Afganistanaca, što odrazuje pad od 18 posto. Iz Venezuele – gdje vlada teška politička i ekonomsko-socijalna kriza – 37.000 ljudi zatražilo je azil, gotovo svi su to učinili u Španjolskoj. Na razini EU-a Španjolska je na drugom mjestu s 88.000 zahtjeva u prvoj polovini godine, slično kao i prošle godine. Italija je odmah iza nje s 85.000 zahtjeva, što je povećanje od 30 posto. Cipar je imao najviše zahtjeva po glavi stanovnika – 4.900.
U te brojke nije uključeno oko 4,5 milijuna ljudi iz Ukrajine, koji su potražili utočište u EU-u i dobili privremenu međunarodnu zaštitu od ruske invazije u veljači 2022.
Podatci za Veliku Britaniju, koja više nije u Europskoj uniji, nisu uključeni u statistiku.
U odnosu na prethodne godine odobreno je mnogo više zahtjeva nego prije. Takozvana stopa prihvaćanja zahtjeva za azil u prvom koraku iznosila je 46 posto, što znači da 54 posto dobiva odbijenicu te bi trebali napustiti te zemlje i otići bio u zemlju kroz koju su ili u zemlju iz koje su došli, no to se u praksi teško provodi.
Pristizanje migranata u Europu već je desetljećima jedno od najkontroverznijih pitanja u europskoj politici. Članice i institucije EU-a krajem su prošle godine usuglasile stroži zajednički sustav azila, koji bi se počeo primjenjivati g. 2026. Ubuduće će migranti s malim izgledima za prihvaćanje zahtjeva prolaziti kroz ubrzane postupke vraćanja na vanjskim granicama EU-a.
Povezano:
PHB Priopćaj br. 10.: O Globalnom kompaktu za sigurne, uređene i regularne migracije
prigorski.hr/Hrvatsko nebo
