PLENKOVIĆ: Postići konsenzus kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda u BiH, to grubo narušava povjerenje
Vrijeme:6 min, 30 sec
– Hrvatski premijer Andrej Plenković danas i sutra će boraviti u BiH, gdje će održati niz sastanaka s predstavnicima vlasti te obići institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH koje snažno podupire hrvatska Vlada. Osim toga, odazvao se i pozivu da nazoči svečanosti u povodu otvaranja mosta Hercegovina i dionice Počitelj – Zvirovići, što je, kako ističe, važan dan za sve građane BiH.
Kako je Plenković rekao u ekskluzivnom intervjuu za Večernji list BiH, njegov dolazak u Sarajevo i Mostar prvi je inozemni radni posjet u trećem mandatu ove hrvatske Vlade što je, kako navodi, jasna poruka da Bosna i Hercegovina ostaje vodeći hrvatski prioritet na međunarodnom planu.
– Dolazimo kao prijatelji i saveznici koji žele nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, rješavati otvorena pitanja i podupirati daljnji europski put BiH. Temeljno načelo naše politike ostaje isto: pomažemo Hrvatima, a istodobno je podupiremo i želimo dobro cijeloj BiH – poručio je Plenković.
On će se u Sarajevu sastati s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto s kojom će raspraviti o svim bilateralnim i europskim temama, dok će s izaslanstvom Parlamentarne skupštine BiH razmotriti izazove u Reformskoj agendi u cilju daljnjeg napretka na europskom putu.
Podsjetio je i na to da je nakon posljednjeg zajedničkog posjeta s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom uslijedilo pozitivno izvješće Komisije o otvaranju pregovora te u konačnici i odluka Europskog vijeća.
– Nakon što smo se zajednički izborili za povijesno otvaranje pristupnih pregovora, uz predani rad Vijeća ministara i svih političkih aktera u BiH, sada treba iskoristiti povoljan trenutak za daljnji iskorak na europskom putu. U tome će BiH uvijek imati punu potporu Hrvatske. Zato je važno u razdoblju nakon lokalnih izbora ubrzati reformske procese, graditi skladne odnose između triju konstitutivnih naroda i jačati politički dijalog među političkim strankama – naglasio je hrvatski premijer.
Pritom je nužno, napominje Plenković, provesti i izmjene izbornog zakonodavstva, kojima će se osigurati puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Važan dan za građane BiH
Govoreći o dolasku na otvaranje najvećeg mosta na koridoru Vc, mosta Hercegovina, Plenković je rekao da je to važan dan za sve građane BiH, kojima će se olakšati i ubrzati cestovni promet na tom području.
– Pred nama je suradnja oko realizacije i drugih prometnih pravaca, poput Jadransko-jonskog koridora, kako bismo omogućili ovom dijelu Europe integriranost u transeuropske prometne mreže. Brojni infrastrukturni projekti, poput mosta Svilaj i mosta Gradiška, važni su za unaprjeđivanje prometne povezanosti Hrvatske i BiH, ali i približavanje naših naroda i gospodarstava. Raduje me što je u prvih pet mjeseci 2024. robna razmjena Hrvatske i BiH iznosila čak 1,6 milijardi eura, što je povećanje od 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. U kontekstu energetske suradnje ističem projekt Južne plinske interkonekcije, važan za energetsku sigurnost i diverzifikaciju opskrbe plinom u BiH, kojim bi se plin s LNG terminala na Krku dopremao u BiH – podvukao je premijer RH.
Pritom, kaže Plenković, podupiru rješenje u kojem bi Hrvati u BiH imali adekvatnu ulogu s obzirom na to da plin dolazi iz Hrvatske na područje gdje većinski žive Hrvati u BiH.
– Kapitalizirajući stratešku odluku o gradnji LNG terminala na Krku udvostručujemo njegove kapacitete kako bi Hrvatska bila regionalno energetsko čvorište i time omogućila distribuciju plina u susjedne zemlje, što je i u interesu BiH – ističe.
Financijska podrška
Ovaj tjedan će se održati svečano potpisivanje ugovora za korisnike financijske pomoći koju je Vlada Republike Hrvatske dodijelila za projekte Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Na svečanosti u Mostaru bit će dodijeljeno 200 ugovora u vrijednosti od 6,5 milijuna eura.
Vlada RH već godinama povećava financijsku podršku projektima od značaja za Hrvate u BiH, a ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti, potvrdio je Plenković.
– U protekla dva mandata naša Vlada pruža sustavnu i kontinuiranu potporu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. U tom razdoblju uloženo je više od 260 milijuna eura, a u 2024. očekujemo realizaciju još 75 milijuna eura. Iza nas je više od tisuću realiziranih projekata koji su od interesa hrvatskoga naroda u BiH, ali i napretka cijele zemlje – dodao je Plenković.
To se odnosi, pojašnjava hrvatski premijer, na financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih i zdravstvenih projekata, ulaganja u poljoprivredu i u druga područja.
– Ulažemo u bolnice, domove zdravlja, dječje vrtiće, igrališta, škole, studentske i učeničke domove, ceste, komunalnu infrastrukturu, kao i knjižnice, muzeje, galerije, centre za kulturu… Danas se osigurava 1500 stipendija za mlade, za razliku od prije osam godina, kada ih je bilo 200. Nastavit ćemo i u našem trećem mandatu povećavati financijsku potporu radu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH – naglasio je Plenković, ističući i važnost suradnje s Katoličkom crkvom i udrugama koje čuvaju identitet hrvatskog naroda u BiH.
Zalaganje za jednakopravnost
Prioriteti hrvatske Vlade, kako je Plenković naveo, uključuju kontinuiranu skrb o Hrvatima u BiH i zalaganje za punu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda, što u prvom redu podrazumijeva njihovu legitimnu zastupljenost u Predsjedništvu BiH.
– Nužno je postići konsenzus među političkim strankama i akterima u BiH kako bi se spriječilo preglasavanje hrvatskog naroda, što grubo narušava povjerenje i suradnju među konstitutivnim narodima u BiH i negativno utječe na reformske procese u cjelini – naglasio je hrvatski premijer, uz isticanje važnosti jačanja političkog dijaloga Hrvata i Bošnjaka te osiguranje pravičnijeg izbornog sustava.
Dodaje kako u zalaganju za prava i interese Hrvata u BiH ostvaruju izvrsnu suradnju s Draganom Čovićem i Hrvatskim narodnom saborom BiH, navodeći da je položaj Hrvata nakon posljednjih izbora poboljšan.
– No, potrebno je dugoročno zaštititi Hrvate kao konstitutivan narod, kojem se ne smiju oduzimati Ustavom zajamčena prava – istaknuo je Plenković.
Europski put BiH
Zahvaljujući pobjedi Europske pučke stranke, kaže Plenković, Ursula von der Leyen će i u idućem mandatu ostati na čelu Europske komisije, što osigurava nastavak suradnje na europskom putu Bosne i Hercegovine. Proširenje Europske unije ostat će prioritet, smatra premijer, posebno u svjetlu sigurnosnih izazova poput ruske agresije na Ukrajinu.
– To nikako ne znači da geopolitički poticaj proširenju znači fokus samo na nove države u procesu, poput Ukrajine, nego i novi zamah za države jugoistoka Europe – navodi on uz uvjerenje da će, neovisno o odnosu snaga i političkim promjenama, države članice pozitivno ocijeniti svaki napredak BiH u ispunjavanju poznatih koraka u sklopu pristupnog procesa.
Govoreći o dinamičnim regionalnim odnosima, Plenković je naglasio da oni koji žele ići prema članstvu u EU moraju voditi računa o dobrosusjedskim odnosima, međusobnom poštovanju i poštovanju europskih vrijednosti.
Komentirao je i predstojeće predsjednički izbore u SAD-u koji će privući pozornost cijelog svijeta. SAD je dugi niz godina bio ključni međunarodni akter u stabilizaciji jugoistoka Europe, uključujući i BiH, stoga Plenković očekuje da će se isto nastaviti i u idućem razdoblju, neovisno o ishodu američkih predsjedničkih izbora.
Rekao je da će Hrvatska nastaviti surađivati sa SAD-om, Europskom unijom i drugim međunarodnim partnerima kako bi osigurala daljnji euroatlantski put BiH i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda.
Što se tiče predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, ponovio je da HDZ podržava Dragana Primorca za kojeg smatra da će, s brojnim međunarodnim vezama, uključujući i one u SAD-u, biti snažan zagovornik Hrvata u BiH, te da će Hrvatsku pozicionirati među zapadnim demokracijama.
Zajednička sjednica
Plenković je na kraju spomenuo zajedničku sjednicu Vlade RH i Vijeća ministara BiH koja je održana u lipnju 2023. godine, kazavši kako je bila od velike koristi za jačanje bilateralnih odnosa, ali i međusobnog povjerenja i razumijevanja.
Napomenuo je i da se u sklopu posjeta Sarajevu i Mostaru održava i prvi sastanak Zajedničkog povjerenstva za praćenje provedbe ugovora o europskom partnerstvu između Hrvatske i BiH, ”što je jedan od pokazatelja naše privrženosti u pomaganju susjednoj BiH na europskom putu”.
Stoga je Plenković u intervjuu za Večernji list BiH izrazio uvjerenje da će i u trećem mandatu biti spremnosti za još jednu zajedničku sjednicu Vlade i Vijeća ministara na kojoj će rekapitulirati što je ostvareno od posljednje sjednice te staviti na stol sve teme od zajedničkog interesa.
hms.ba/Hrvatsko nebo
