Huškač s poslovnim planom

Vrijeme:6 min, 19 sec

 

Iako predizborna utrka službeno još nije počela mostarski muftija Salem efendija Dedović nastavlja svoju davno započetu kampanju blaćenja Hrvata, katolika, njihovih političkih predstavnika dok istovremeno pokušava stvoriti dojam ugroženosti Bošnjaka u Mostaru u Hercegovini, piše Hrvatski Medijski Servis.

Muftija tako u intervju za Preporod govori o tome kako su Hrvati zagospodarili Mostarom, kako provode hegemoniju, dok su Bošnjaci diskriminirani.

-Mi se samo ne smijemo pomiriti s tim stanjem kao da je to jedna trajna realnost u kojoj se uspostavlja potpuna dominacija te da hrvatski faktor određuje mjeru i nivo naše slobode, kaže muftija Dedović.

Muftija, kroz cijeli intervju, govori kao da je politički predstavnik Bošnjaka, a ne muslimanski vjerski poglavar u Hercegovini. Kritizirajući “popustljivu politiku” sarajevskih centrala bošnjačkih stranaka nastoji se, bez izborne legitimacije, nametnuti kao političkih voda mostarskih i hercegovačkih Bošnjaka, svodeći ih na vjersku skupinu.

Jesu li Bošnjaci narod drugog reda u Mostaru?

– Ja nisam, niti su Bošnjaci narod drugog reda, reći će nedavno u podcastu portala Bljesak.info predsjednik Gradskog vijeća Mostara SDA-ov Salem Marić. Znate li i jednog predsjednika Općinskog i Gradskog vijeća u BiH? Ne znate. A mene znaju svi. Zato što gradonačelnik Kordić i ja svugdje zajedno nastupamo i zajedno dogovaramo, reći će Marić odbacujući teze mostarskog muftije o tome kako su Bošnjaci u Mostaru “narod drugog reda”.

Muftija, međutim, računa da je javnost u Bosni, kojoj se, kroz intervju obraća, neupućena u statutarno uređenje Mostara, kakvo ne postoji nigdje u BiH, prema kojem Hrvati, kao i Bošnjaci u Mostaru i HNŽ ne mogu donijeti ni jednu važnu odluku, od proračuna do regulacijskih planova, jedni bez drugih, pa im može podvaliti priču o tobožnjoj hrvatskoj hegemoniji i bošnjačkoj ugroženosti bez i jednog valjanog argumenta.

Iritacija i nesnošljivost

U intervju Preporodu muftija, međutim, nesvjesno otkriva kako ga iritiraju svaki hrvatski i katolički nacionalni i vjerski simbol ili institucija, a onda tu osobnu iritaciju i nesnošljivost prema drugima i drugačijima nastoji projicirati na cijeli narod u formi ugroženosti. Dovoljno je da čuje H i muftija se već osjeća ugroženo. A ako je on ugrožen onda su po njegovom razumijevanju stvari i Bošnjaci. Hrvatsko narodno kazalište, koje se gradi na temelju legalno dobivene građevinske dozvole i na temelju važećeg regulacijskog plana, muftija naziva nelegalnim objektom i “velikohrvatskim nacionalnim projektom”, ranije je koristio izraz Berlinski zid, koji se gradi na, kako tvrdi, Lakišića haremu, iako zna da je Lakišića harem ekshumiran još davne 1884 godine, dakle i prije nego što je osnovana Islamska zajednica u BiH. Zna muftija i da to zemljište nikada nije bilo u vlasništvu Islamske zajednice, da ga je tadašnje Gradsko vijeće dodijelilo Austrougarskoj za izgradnju željezničke stanice, da je od tada u vrijeme od Austrougarske monarhije, kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ, pa do današnje BiH promijenilo niz vlasnika, a da je trenutno u vlasništvu Grada Mostara u čijem je suvlasništvu i HNK Mostar.

I Groblje mira na Bilama mu smeta

U Mostarskom muftijstvu gdje kako tvrdi muftija “Hrvati i Katolička crkva određuju mjeru slobode Bošnjacima” su 163 džamije i mesdžida i ni jednom velikodostojniku Katoličke crkve ni na pamet nije palo da govori o dominaciji Islama ili islamskog faktora u Mostaru i Hercegovini za razliku od muftije kome smetaju ne samo križevi već i Groblje mira, posvećeno žrtvama totalitarnih režima na Bilama, između Mostara i Širokog Brijega. I to je groblje po njemu dokaz bošnjačke ugroženosti i hrvatskog hegemonizma. Kao i spomenik žrtvama Bleiburške tragedije koje se planira graditi na Radimlji kod Stoca, jednom od mjesta stradanja žrtava partizanskih i komunističkih zločina, jer, veli, tu nikada nije bilo spomenika. A ono što nikada nije postojalo po njegovoj logici ne može se ni graditi.

Muftiju iritira ne samo sve što ima hrvatski i katolički predznak već mu se katolicizam i kroatizam priviđaju i tamo gdje ih nema.

Muftijina priviđenja

-Naša djeca su u potpunosti izložena kroatizaciji i katolizaciji koja se sprovodi po školama. Kao što imate svetosavlje u manjem entitetu, ovdje se vrši katolizacija, tvrdi efendija prešućujući kako u Mostaru, ali i u Stocu, Čapljini i drugdje postoje škole koje nastavu izvode po bosanskom nastavnom planu i programu, kao što postoje one koje nastavu izvode po hrvatskom nastavnom programu. Ista je stvar i s vjeronaukom. Pri čemu djeca mogu birati koju će školu pohađati. To je projekat, prisutan i u drugim mješovitim sredinama u FBiH, kojeg nije nametnula “fašistička politika”, kako se to nastoji predstaviti, već OESS, kako bi se pospješio povratak prognanih i izbjeglih.

I incidente u Mostaru efendija prikazuje na tendenciozan način. -Šta su poruke ovih navijačkih skupina i fizički napadi? Nema to veze s navijačkim izgredima i skupinama. Nikakve. To je sve dirigirano. Dirigirane su to političke poruke iz poznatih centara. Želi se poslati poruka: tu ste, ako želite tu biti, primirit ćete se i bit će onako kako mi kažemo i bit ćete onoliki koliko vam mi dozvolimo da izrastete, dići ćete glavu onoliko koliko mi kažemo pod ovim križevima ovdje!, veli muftija mostarski misleći, valjda na incident koji su navijači Ultrasa izazvali u naseljima Malo Polje i Opine. Ako je to dirigirano i ako su tim huliganskim ispadima određeni centri poslali poruku “dići ćete glavu onoliko koliko mi kažemo pod ovim križevima ovdje” tko je i kakvu poruku onda poslao predprošle noći kada su petorica pripadnika Veležove navijačke skupine Red Army pretukla dvojicu hrvatskih mladića?

Rabrani i Liska park

I za agresivno nezakonito postupanje Islamske zajednice muftija optužuje Hrvate. -Vidjeli ste, veli, kakav otpor je bio da mi samo dozidamo malu munaru i proširimo 25 kvadrata molitvenog prostora u Rabranima, koji su 30 kilometara od obale mora u Neumu.

Muftija pri tom ne kaže kako je riječ o tome da je prijeratni mesdžid u Rabranima proširen, nadograđen i pretvoren u džamiju bez građevinske dozvole, koja nije mogla biti izdana jer se radi o državnom zemljištu, čije je prometovanje zabranjeno odlukom visokog predstavnika. I protiv tako uistinu nelegalno izgrađenog objekta, ne vidjesmo otpora i prosvjeda Hrvata katolika iz neumske općine, kojeg muftija izmišlja, dok je cjelokupna javnost mogla svjedočiti kako je on svoje pristaše u više navrata dovodio ispred zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar u pokušaju da zaustavi njegovu gradnju.

Jednako tako agresivno i nelegalno je uspostavljen, prisjetit ćemo se, harem u Liska parku, u zapadnom dijelu Mostara, gdje su se u ratu sahranjivali ubijeni Mostarci svih nacionalnosti, jer se zbog stalne izloženosti granatiranju JNA i srpskih snaga nije smjelo pokojnike sahranjivati u grobljima i haremima. No, kada su nakon rata posmrtni ostatci građana Mostara ekshumirani i pokapani u groblja, lokalna bošnjačka politika i Islamska zajednica usprotivili su se izmiještanju kostiju ubijenih Bošnjaka- muslimana. Na humke su postavili nišane i Liska park proglasili Liska haremom.

Reketaški poslovni plan

Iako ga Bošnjaci nisu ovlastili da govori u njihove ime niti zastupa njihove interese, muftija to uporno čini na populistički način, koristeći se huškačkom retorikom i govorom mržnje. Zbog čega to čini? Dojam je kako  u tome vidi alat za ostvarenje svojih ne političkih, već poslovnih ambicija.

On bi rušio Hrvatsko narodno kazalište i do ruševina tog “velikohrvatskog projekta” gradio bi na gradskom zemljištu, islamski hotel nazvan Mevlana. Htio bi da mu grad pokloni zemljište vrijedno oko 15 milijuna maraka i za taj njegov poslovni poduhvat izda građevinsku dozvolu iako je regulacijskim planom predviđena izgradnja trga na toj lokaciji. Ni jedna druga lokacija ga ne zanima. Njegov je poslovni plan jednostavan- pričati o ugroženosti Bošnjaka u Mostaru i Hercegovini, huškati ih protiv Hrvata, blatiti hrvatske političke predstavnike i Katoličku crkvu kako bi od gradskih vlasti ishodio odobrenje za realizaciju svog poslovnog nauma. Kakve mi mogle biti posljedice takvog muftijinog opasnog reketarenja po mir i suživot u Mostaru njega ne zanima.

 

hms.ba / Hrvatsko nebo