Jozo Pavković: Mirnodopske igre bez granica na granici. Tko će ispraviti “krivu Drinu”?!
Vrijeme:3 min, 1 sec
Granica između BiH i Srbije postala je središte mirnodopskih borbi Bošnjaka i Srba. Koje proteklih mjeseci kulminiraju. Uglavnom oko toga tko i kako smije i može prijeći tu granicu.
Rijeka Drina većim je dijelom prirodna, ali i administrativna granica između BiH i Srbije. Takva shvaćanja razlog su stalnih međunacionalnih prijepora, poglavito između Bošnjaka i Srba. I to s obiju strana granice.
Srbi bi da je nema ili da ostane samo prirodna, ali ne i međudržavna granica. Zato su i učinili sve da se poslije rata, kada su konačno priznali postojanje BiH kao samostalne države, olakša njezin prelazak. Ponajprije zahvaljujući inicijativi službenog Beograda, danas se između zemalja zapadnog Balkana može putovati bez putovnice. Građani pet zemalja (BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije) prelaze međudržavnu granicu s osobnom iskaznicom. Djelomice je u taj proces uključeno i Kosovo. Službeno je za takvu regionalnu inicijativu povod bilo jačanje slobodnog kretanja ljudi i robe, ali jasno je da je, prije svega za Srbe i Albance, to i način da se jače povežu sa svojim sunarodnjacima u različitim zemljama. Primjerice, u BiH i Srbiji. U kontekstu brisanja granica Dodik je s Turcima pokrenuo inicijativu o gradnji autoceste Sarajevo – Beograd. Koja bi, dakako, uglavnom išla preko srpskih teritorija.
Unatoč tom regionalnom “napretku”, granica između BiH i Srbije postala je središte mirnodopskih borbi Bošnjaka i Srba. Koje proteklih mjeseci kulminiraju. Uglavnom oko toga tko i kako smije i može prijeći tu granicu. Medijska i politička prašina prvo se podignula oko dolaska kadeta Vojske Srbije koji su sudjelovali u svečanom defileu kroz Prijedor u povodu obilježavanja 82. godišnjice Bitke na Kozari. U Sarajevu su se tražile ostavke zbog omogućavanja ulaska “vojske iz Srbije” na teritorij BiH, dok su u Banjoj Luci i Beogradu u svemu vidjeli nepotrebno podizanje tenzija.
Gotovo istovjetne reakcije uslijedile su nakon najave da će policajci iz Srbije tijekom turističke sezone sudjelovati u ophodnjama u RS-u s pripadnicima tamošnjega MUP-a. Dok su bošnjački političari optuživali jedni druge za potpisivanje sporazuma koji to omogućuje, iz Beograda je poručeno da oni “u cilju smirivanja tenzija” odustaju od slanja svojih policajaca preko Drine. Nekako u isto vrijeme nastao je problem i oko prelaska policijskog helikoptera iz Srbije u Trebinje, gdje je trebao biti privremeno stacioniran radi sudjelovanja u gašenju požara tijekom ljetne sezone. I prije nego što se utvrdilo tko je i kako odobrio dolazak helikoptera, MUP Srbije povukao je svoju letjelicu.
Pitanje poštivanja granice i slobode njezina prelaska postavilo se i nakon najave da će bivši čelnik srbijanske obavještajne agencije BIA-e i aktualni dopredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin helikopterom doputovati u Prebilovce kod Čapljine na 83. godišnjicu zločina nad Srbima. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, odnosno ministar Elmedin Konaković, odbilo je dati suglasnost za to jer Vulin, kako je navedeno, negira genocid u Srebrenici, podriva suverenitet BiH, veliča ratne zločince i širi ruski maligni utjecaj, a usto je i na američkoj “crnoj listi”. Vulin je to nazvao “malom podlosti”, a u Prebilovce je na kraju stigao automobilom.
Sukobi u središtu kojih je međudržavna granica BiH i Srbije nastavljeni su i nakon izbijanja požara u istočnoj Bosni. Hoće li i uz čije odobrenje helikopteri iz Srbije prijeći granicu kako bi gasili požare oko Foče, pitanje je koje se danima postavljalo i oko kojeg su se bošnjački i srpski političari prepucavali dok je vatra nepovratno gutala hektare i hektare šume.
I ne samo u tom slučaju, granica je bila saveznik požara. Katkada na strani onih koji bi da je nema, a katkada u interesu onih koji bi je podebljali. U svakom slučaju, mirnodopske igre bez granica na granici nastavljaju se. Tko će ispraviti “krivu Drinu”?!
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
