Od jeseni novi kurikul u prvim i šestim razredima škola na hrvatskom jeziku, HBŽ ima pozitivna iskustva

Tu su odluku potvrdili resorni ministri i predstavnici zavoda za obrazovanje na nedavnome sastanku u Mostaru na kojemu se razgovaralo i o iskušenjima koje ove izmjene nose. Ali i za život. Iznimka od Posavske i Srednjobosanske županije te Usore i Žepča, odnosno Zapadnohercegovačke i Hercegovačko-neretvanske županije bila je Hercegbosanska županija, koja je već eksperimentalno primijenila novi kurikul.

Različite ocjene

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta HBŽ-a Ante Tadić za Večernji list kaže kako su iskustva takva da je uvođenje novog kurikula izazvalo različite reakcije kako među nastavnicima tako i među učenicima. – I to je opravdano, očekivano. Neki nastavnici su uzbuđeni zbog novih metoda i sadržaja koji će unaprijediti kvalitetu samog nastavnog procesa i povećati angažman učenika, no kako je u pripremi ozbiljna promjena, nastavnici su uglavnom isticali potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom kako bi se uspješno prilagodili novim metodama i sadržajima. Slično kao i roditelji, koji za svoje dijete žele samo najbolje, pa je bio prisutan strah od promjene i načina na koji će metode biti primijenjene i podržane. S druge strane, reakcije učenika su većinom pozitivne jer se novi kurikul naslanja na interaktivnije i suvremenije pristupe učenju – kaže resorni ministar Hercegbosanske županije. Dodaje kako je cilj izmjena modernizirati obrazovni sustav, odnosno prilagoditi nastavni sadržaj suvremenim potrebama i tržištu rada, a kod učenika bi se trebalo poticati kritičko mišljenje i praktične vještine, odnosno poboljšati njihovu angažiranost i samu učinkovitost učenja. – Cilj je smanjiti opterećenje učenika nepotrebnim informacijama i usmjeriti ih k stjecanju korisnih znanja, vještina i kompetencija (PISA testiranje najbolje je pokazalo koliko nam je to potrebno). Nove metode i pristupi obogaćuju obrazovni proces, odnosno ključni elementi novog kurikula nužni su za uspjeh učenika u 21. stoljeću – smatra ministar Tadić. Ni ova županija još uvijek nije počela s potpunim kurikulum jer, kao i za prvi i šesti razred, potrebne su pripreme i obuke kako bi se olakšala tranzicija i osiguralo da sve strane budu adekvatno informirane i spremne za promjene. – Ključ uspjeha leži u jasnoj komunikaciji, adekvatnoj obuci i kontinuiranom praćenju reakcija svih aktivnih sudionika procesa. No, sama provedba ovisit će o specifičnostima svake mjerodavne obrazovne vlasti, kao i njihovim obrazovnim politikama – dodaje ministar znanosti, prosvjete, kulture i sporta Hercegbosanske županije Ante Tadić.

Sve spremno

Njegov kolega iz SBŽ-a Bojan Domić kaže kako je u toj županiji sve spremno. Tiskaju se novi udžbenici, a nastavnici su prošli potrebnu obuku. – Cilj je da naša djeca, učenici, dobiju više, da bolje sadržajno razumiju gradivo, da ga mogu primijeniti i funkcionalno povezati s međupredmetnim sadržajima. Ove izmjene se rade kako bismo ih pripremili za sve izazove života koji ih čekaju, prije svega, u daljnjem učenju, ali i da budu spremniji za život – rekao je Domić. Ministar Tadić kaže da se nastavlja s daljnjim reformama gimnazija i strukovnih škola. – Novi kurikul za gimnazije ima u fokusu međudisciplinarni pristup i istraživačke vještine koje podrazumijevaju integraciju različitih nastavnih predmeta kako bi učenici istražili i razumjeli probleme i koncepte iz više perspektiva. To znači da se sadržaji iz različitih disciplina povezuju i obrađuju u okviru zajedničkih tema. S druge strane, u srednjim školama naglasak je na stjecanju praktičnih vještina, odnosno učenici će biti bolje pripremljeni za ulazak na tržište rada jer će imati konkretne vještine koje poslodavci traže. Istaknuo bih da smo tom slučaju vodili računa o ravnoteži teorijskog znanja i praktične obuke kako bi obrazovanje bilo sveobuhvatno i korisno – ističe ministar.