‘Osovina otpora’: proiranske paravojne organizacije koje će sudjelovati u iranskoj oružanoj osveti Izraelu

Dok se napeto iščekuje iranska osveta Izraelu, mediji se bave prikazivanje stanja na Bliskom istoku, među ostalim i vojnim sposobnostima i unutarnjim odnosima u nizu obuhvaćenih država. „Osovinu otpora“ (Izraelu i američkoj vojno prisutnosti na Bliskom istoku), kako se obično naziva, tvore uz Iran palestinski Hamas, libanski Hezbollah, pobunjenički Hutijev pokret iz Jemena, paravojne postrojbe iz Iraka te one u Siriji – piše Aljazeera Balkans u prikazu vojnih kapaciteta kojima raspolažu iranske paravojne organizacije u četirima arapskim državama.

Ako Iran uzvrati za ubojstvo lidera svog bliskog saveznika Hamasa Ismaila Haniyeha, koje je počinjeno u Teheranu prošli tjedan, njegovi regionalni saveznici – poznati kao “Osovina otpora” Izraelu i američkom utjecaju na Bliskom istoku – vjerojatno će se pridružiti, piše agencija Reuters.

Načinjena tijekom desetljeća iranske podrške, “Osovina” uključuje ne samo palestinski pokret Hamas, koji je izvršio napad na Izrael 7. listopada, u kojem je ubijeno najmanje 1.139 osoba,  da bi potom uslijedio izraelski rat u Gazi, koji je usmrtio gotovo 40.000 Palestinaca, već i pokret Hezbollah u Libanu, pobunjenički Hutijev pokret iz Jemena te razne šijitske oružane skupine u Iraku i Siriji.

Libanski Hezbollah

Hezbollah, što znači “Božja stranka”, osnovala je Iranska revolucionarna garda g. 1982. s ciljem borbe protiv izraelskih snaga, koje su napale Liban ranije te godine. Teško naoružana organizacija, koja je i utjecajan igrač u libanonskoj politici, dijeli iransku šijitsku ideologiju i naširoko se smatra moćnijom od libanonske države. Hezbollah je služio kao model za druge organizacije koje podupiru Iran širom Bliskog istoka, od kojih je neke savjetovao ili obučavao. Sjedinjene Američke Države i druge vlade, uključujući arapske zaljevske države bliske Washingtonu, smatraju Hezbollah terorističkom organizacijom.

Hezbollah od početka listopada gotovo svakodnevno napada izraelske mete na libanonsko-izraelskoj granici, što je izazvalo najtežu razmjenu vatre između neprijatelja od općeg rata g. 2006. Iz libanonskog pokreta navode kako su njihovi napadi pomogli rastegnuti izraelsku vojsku, dok su, također, protjerali desetke tisuća Izraelaca iz domova blizu granice. Izraelski zračni i topnički napadi natjerali su desetke tisuća Libanonaca u bijeg.

Izrael je ubio gotovo 350 boraca Hezbollaha, uključujući neke visoke zapovjednike u Libanonu od 7. listopada, po popisu obavijesti o smrti koje je objavila ta organizacija. Među ubijenima je i zapovjednik Hezbollaha Fuad Shukr, ubijen u zračnom napadu na Beirut 30. srpnja. Izrael je naveo kako je to osveta za prijašnji raketni napad u kojem je ubijeno 12 mladih u selu Druza na Golanskoj visoravni pod izraelskom okupacijom. Hezbollah je zanijekao umiješanost u raketni napad.

Jemenski hutijevci

Pobunjenički Hutijev pokret uspostavio je kontrolu nad velikim dijelovima Jemena tijekom građanskog rata koji je počeo g.2014., kada je zauzeo glavni grad Sanu i svrgnuo vladu koju je podupirala Saudijska Arabija, vodeća sunitska muslimanska sila na Bliskom istoku i glavni suparnik Irana za regionalni utjecaj. Hutijevci pripadaju zejdijskoj sekti šijitskog islama i dugo imaju prijateljske veze s Iranom. Jemenski rat doveo ih je u sukob sa Saudijskom Arabijom i njezinim zaljevskim saveznicima, koji su, oprezni zbog širenja utjecaja Irana, intervenirali u Jemenu g. 2015. u znak potpore svrgnutoj vladi. Saudijska Arabija posljednjih je godina podržavala diplomatske napore za okončanje rata, ugostivši prošlog rujna pregovarače hutijevaca u Rijadu.

Hutijevci su 31. listopada objavili da su ušli u sukob u Gazi ispaljivanjem bespilotnih letjelica i projektila prema Izraelu. U studenomu su proširili svoju ulogu napadajući brodove u južnom Crvenom moru. Rekli su da ciljaju plovila koja pripadaju Izraelcima ili idu prema izraelskim lukama, iako neki od ciljanih brodova nisu imali poznatu vezu s Izraelom.

Kampanja je potaknula SAD i Veliku Britaniju da u siječnju izvedu zračne napade na ciljeve hutijevaca u Jemenu. Ovi su pak proglasili da će svi američki i britanski brodovi i ratni brodovi koji sudjeluju u “agresiji” biti meta njihovih napada. Napadi su prekinuli međunarodnu trgovinu na najkraćoj pomorskoj ruti između Europe i Azije, zbog čega su neke brodarske firme preusmjerile svoja plovila.

Izvori su Reutersu u siječnju naveli kako su zapovjdnici Iranske revolucionarne garde i Hezbollaha na terenu u Jemenu te da pomažu u usmjerivanju i nadgledanju napada hutiejvaca na brodove. Hutijevci su nijekali bilo kakvu umiješanost Hezbollaha ili Irana u to, a i sam Iran.

Islamski otpor u Iraku

Šijitske skupine koje imaju veze s Iranom postale su moćni igrači u Iraku nakon invazije koju je predvodio SAD g. 2003. i razvile su paravojne postrojbe s desetcima tisuća boraca. Krovna organizacija naoružanih šijitskih frakcija pod nazivom Islamski otpor u Iraku počela je napadati američke snage stacionirane u Iraku i Siriji prošlog listopada, objavivši kako im je cilj odgovoriti na izraelsku ofenzivu protiv Hamasa u Gazi i oduprijeti se američkim snagama raspoređenima u Iraku i regiji.

Napadi su prestali nakon što su 28. siječnja u Jordanu, u napadu bespilotnom letjelicom, ubijena tri američka vojnika, što je dovelo do jakih osvetničkih američkih zračnih napada na ciljeve povezane s Iranom u Siriji i Iraku. Reuters je u veljači objavio da je čelnik iranskih snaga Quds zatražio od paravojnih jedinica da se pritaje kako bi izbjegli američke napade na njihove više zapovjednike, uništavanje ključne infrastrukture ili čak izravnu osvetu protiv Irana. Islamski otpor u Iraku preuzeo je 1. travnja odgovornost za zračni napad na Eilat u Izraelu.

Šijitske naoružane skupine koje se bore u okviru Hashd al-Shaabija (Snage narodne mobilizacije) igrale su vodeću ulogu u Iraku u borbi protiv oružane grupe ISIL, koja je držala dijelove Iraka i Sirije od 2013. do 2017. Iako članovi tih šijitskih oružanih skupina primaju državne plaće i tehnički su pod ovlastima premijera, oni često djeluju izvan zapovjednog lanca iračke vojske. Njihov arsenal uključuje eksplozivne dronove, rakete i balističke projektile.

Sirija

Vlada Sirije na čelu s predsjednikom Basharom al-Assadom dio je “Osovine otpora”, ali nije igrala izravnu ulogu u trenutnom sukobu. Međutim, sirijski teritorij bio je arena eskalacije. To uključuje napade paravojnih snaga koje podupire Iran na američke snage na istoku i izraelske zračne napade u Siriji protiv iranskog osoblja i interesa, među kojima je i napad 1. travnja na kompleks iranskog veleposlanstva u Damasku.

U izraelskim napadima ubijeni su i neki članovi Hezbollaha u Siriji, a povremeno je dolazilo do razmjene vatre s Golanske visoravni pod izraelskom okupacijom i iz jugozapadne Sirije.

Aljazeera Balkans/Hrvatsko nebo