Gotovina je ovu klopku za Srbe u Oluji pripremao pune tri godine: Nije ni čudo da je za čas bio u Kninu

Besprijekorno osmišljena akcija oslobađanja velikog dijela okupiranog teritorija, pri čemu se trebalo paziti da infrastrukturna šteta, kao i ljudski gubici, budu svedeni na minimum – mjesecima prije razrađena je do krajnjeg detalja. Iako je bila munjevita, VRO Oluja nije bila stihijska operacija, a organizirali su je vodeći hrvatski vojni stratezi, među kojima svakako valja istaknuti “oca Hrvatske vojske” Janka Bobetka čije je promišljanje neprijatelju bilo potpuno nepredvidivo.

Naravno, valjalo je tada imati na umu kako se ulazi u bitku s nadmoćnim neprijateljem koji je nad zauzetim hrvatskim teritorijem dominirao punih pet godina, pa je faktor brzine i iznenađenja bio karta na koju su zaigrali hrvatski vojni stratezi.

Ipak, čini se da Oluja za vojsku RSK nije bila iznenađenje, a o tome je svojedobno ispričao umirovljeni general Mladen Markač koji je u ovoj operaciji odigrao važnu ulogu.

Jedino Velebit nisu predvidjeli

“Vojne snage tzv. Republike Srpske Krajine znale da se priprema vojno-redarstvena operacija ‘Oluja’, kao što su i predvidjeli pravce djelovanja hrvatskih snaga. Za to sam saznao tijekom razgovora sa srpskim generalom Milom Mrkšićem u Haagu. Oni su točno predvidjeli pravce djelovanja Hrvatske vojske”, rekao je Markač i otkrio što je zapravo srpskom neprijatelju bilo jedino iznenađenje: “Jedino što nisu predvidjeli bio je pravac s Velebita”, ustvrdio je.

Za zapovjednika vojske RSK Milu Mrkšića, uz dolazak postrojbi Ante Gotovine iz Bosne i Hercegovine s Dinare, jedno od najvećih iznenađenja bila uloga hrvatske specijalne policije, koju je predvodio upravo Markač i koja se, za srpske snage neočekivano, spustila s Velebita. Markač navodi kako je to bila ideja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, na čelu s generalom Jankom Bobetkom.

“General Bobetko bio je dobar poznavatelj bitaka iz Drugoga svjetskog rata i dobar poznavatelj tog područja i upravo je on poslao specijalce na Velebit s dugoročnom namjenom, a mi smo se uspješno prilagodili oružjem i tehnikom da bismo djelovali na takvim jako teško prohodnim kraškim terenima. Mrkšić mi je u Haagu rekao da je to za njih bilo strateško iznenađenje jer nisu računali da se gotovo 3000 ljudi može dignuti na Velebit, već eventualno neka manja postrojba, pa su vjerovali da ćemo se kretati podvelebitskim dijelom. Njihove obavještajne službe pratile su naša zborna područja, ali mi specijalci djelovali smo mimo njih, pa je za taj plan znalo samo nekoliko naših generala”, prisjetio se Markač.

Gotovina je još ’92. odlučio u Knin preko Dinare

Opisao je i kako su se cjelokupne srpske snage na okupiranim područjima našle u okruženju: s jedne strane bio je Gotovina, koji je došao iz BiH, s druge strane postrojbe koje je vodio Markač i koje su okruživale taj prostor.

“Kasnije sam u razgovoru s generalom Gotovinom ostao iznenađen kad sam doznao da je ustvari general Bobetko i njega i mene po istoj šabloni pripremao za izvođenje operacije ‘Oluja’. Možda baš zato ne treba čuditi što u istom trenutku kada specijalci ulaze u Gračac i general Gotovina ulazi u Knin. Razlika je možda 10 minuta”, ispričao je umirovljeni general HV-a Mladen Markač.

S druge strane, napad preko Dinare na Knin za Srbe je bio jednako šokantan, pa iako je strategiju razvio Janko Bobetko, postoje dokazi da je na tu ideju došao general Gotovina. Napad iz tog pravca, i to tenkovima preko najvišeg planinskog vrha u Hrvatskoj, neprijateljskoj strani bio je potpuno iznenađenje. Tu zamisao da se preko Dinare matira protivnik Gotovina je smislio još 1992., kada je, kao zapovjednik snaga HVO-a, preuzeo obranu ugroženog livanjskog područja. Na uzvisini s pogledom na dugo Livanjsko polje i strme planinske vrhove koje ga okružuju s jedne i druge strane, prema svjedočenju člana ratnog stožera Dinka Batura, a u društvu generala Davora Domazeta Loše, Gotovina je u ljeto pokazao rukom prema Dinari i kazao: “Ovim ćemo putem osloboditi Knin.”

Piše: Snježana Vučković, Povijest.hr

hms.ba / Hrvatsko nebo