Uz Plan rasta, blokirano i 890 milijuna eura za infrastrukturu
Vrijeme:3 min, 43 sec
Reformska agenda upozorava na iskušenja, a premijer FBiH na posredne štete
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić odlučio je javno progovoriti o izravnoj i neizravnoj šteti koju je prouzročila Stranka demokratske akcije, zbog čijeg su protivljenja prihvaćanju Reformske agende za Plan rasta u četiri županije, uz gubljenje 70 milijuna eura, zaustavljeni i drugi projekti “teški” najmanje 890 milijuna eura.
Siguran sam da će građani iz svake županije, svakog kutka Bosne i Hercegovine prepoznati projekte važne za svoju zajednicu koje je “patriotski” SDA, zbog svoje zlobe i najcrnjeg populizma, trenutačno blokirao – rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić. U slučaju koridora Vc BiH bi trebala dobiti 135 milijuna eura granta od zapadnobalkanskog investicijskog fonda, no sada je i to dovedeno u pitanje. Za projekt dionice Ovčari – tunel Prenj grant je trebao iznositi 78 milijuna eura, a za tunel Prenj čak 230 milijuna.
Na dionici između toga tunela i sjevera Mostara, vrijednoj 188 milijuna eura, potencijalna bespovratna sredstva iznosila su 75 milijuna. I tako redom, od rekonstrukcije i izgradnje distribucijske mreže i transformatorskih stanica do isporuke naprednih brojila električne energije Elektroprivrede HZ HB u ukupnoj vrijednosti od 40 milijuna eura s bespovratnim sredstvima od osam milijuna eura.
Digitalna tranzicija
Sve je zbog SDA sada dovedeno u pitanje. A ta sudbina može zadesiti i financiranje projekata obuhvaćenih Reformskom agendom vezanom uz Plan rasta koja je za BiH vrijedna 1,085 milijardi eura. Jedna od važnijih oblasti je digitalna tranzicija. – Kada je riječ o digitalnoj tranziciji, EU je uspostavio sveobuhvatan okvir digitalnih smjernica kako bi se stvorilo usklađeno jedinstveno digitalno tržište. Ove se smjernice odnose na područja poput kibernetičke sigurnosti, e-trgovine i zaštite podataka. BiH je napravila korake u usklađivanju svog zakonodavstva s nekima od ovih smjernica.
Primjerice, Zakon o elektroničkoj trgovini (2010.) odražava smjernicu EU-a o e-trgovini. Međutim, praznine ostaju u ključnim područjima kao što su kibernetička sigurnost i zaštita podataka, ometajući digitalnu integraciju BiH u EU – navodi se u dokumentu u kojem su nabrojene reforme koje zemlja treba provesti. Internetska brzina u BiH u odnosu na ostatak zapadnoga Balkana teško zaostaje. – Međutim, korištenje fiksne širokopojasne mreže od najmanje 100 Mbps i dalje je skromno (15% u odnosu na Svjetsku banku prosječno 21%). Stoga se Reformska agenda bavi bitnim pitanjima digitalne transformacije i sigurnosti digitalne infrastrukture, uključujući provedbu alata EU-a za cyber-sigurnost za 5G mreže i okvir EU-a za elektronički identitet.
Predviđa se da će reformske mjere dati značajan doprinos digitalnoj transformaciji u BiH rješavanjem problema i poteškoća koje proizlaze iz unutarnje vladine organizacije, a istodobno osiguravaju sigurnost, otpornost i integritet digitalne infrastrukture – navodi se u dokumentu. Dio navedenih reformi odnosi se i na to kako riješiti ili popraviti demografske probleme. – Ti se problemi mogu primijetiti i u drugim zemljama, a povezani su s problemima poput niske stope plodnosti (2021. = 1,4, Izvor: WB), starenja stanovništva, neravnomjernog rasporeda stanovništva i urbanizacije stvaranjem depopulacijskih ruralnih područja i daleko negativne neto migracije koja pokazuje znakove usporavanja posljednjih godina – upozorava se u dokumentu i predlažu se mjere koje bi poduprla Europska unija. Najmanji broj djece u Europi pohađa vrtić upravo u BiH, dok pak obrazovanje nije dostupno svima i ne stvara kompetentne kadrove.
Najslabiji u Europi
– Kada je riječ o obrazovnom sustavu, odgoj i obrazovanje u ranom djetinjstvu nisu dostupni svoj djeci, a posebno onoj iz ugroženih obitelji. Stopa upisa djece u predškolske ustanove u Bosni i Hercegovini od 3 do 6 godina najniža je u Europi. Postoje značajne razlike u pristupu, među kojima djeca iz ruralnih područja čine oko 0,5%, a djeca iz obitelji s nezaposlenim roditeljima tek 2% od ukupnog broja djece koja pohađaju predškolske ustanove – navodi se.
U BiH postoji jasan nesklad između vještina i kompetencija stečenih obrazovanjem i zahtjevima tržišta rada. Tradicionalni obrazovni sustavi često daju prioritet prijenosu teorijskog znanja nad praktičnim vještinama potrebnim za moderno radno okruženje. Kao rezultat toga diplomanti se mogu pronaći neadekvatno pripremljeni za zahtjeve poslodavca, što dovodi do nezaposlenosti ili podzaposlenosti. Ovaj nesklad ometa gospodarski razvoj i rast, dok se tvrtke bore pronaći kvalificirane radnike s potrebnim vještinama – ističe se u dokumentu.
Važnim se smatra stvaranje institucionalnih kapaciteta kako bi se zemlja uopće mogla približiti EU. Zato se financijski potiče osnivanje novih i jačanje postojećih institucija. Prema tome, za proces europskih integracija u BiH od ključne je važnosti postojanje učinkovitih europskih integracijskih kapaciteta na svim relevantnim razinama vlasti u skladu sa svojim nadležnostima te njihova suradnja i koordinacija u procesu europskih integracija u Bosni i Hercegovini.
