Zdravko Gavran: Unatoč Zakonu o hrvatskom jeziku, jezična je kultura u praksi na žalosno niskim granama kao i prije njega!

Iako je u siječnju ove godine Hrvatski sabor prihvatio Zakon o hrvatskom jeziku, e kako bi se na taj način pripomoglo njegovanju jezika i  njegovu usavršavanju u službenoj i javnoj uporabi, a i općenito, jezična kultura jednako je u Hrvatskoj na žalosno niskoj razini kao što je bila i prije. Zakon, kojemu je u počast nedavno podignuta u Matici hrvatskoj i spomen-ploča, još nije polučio nikakvih učinaka, niti se vidi da će. A kakva je jezična kultura po velikoj većini medija, pokazat će nekoliko konkretnih i nasumice odabranih primjera, ulomaka iz dužih tekstova vijesti. Svi su uzeti samo iz objava od utorka, 23. srpnja, a pronađeni su u renomiranim novinama i na  uglednim portalima. Njih se ne imenuje kako se ovaj osvrt ne bi razumjelo kao „atak“ na ugled bilo kojeg medija napose.

1)

Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik hvalio se u utorak kako je svojom politikom uspio od Hrvatske napraviti saveznika, ali je potvrdio i kako ga američke sankcije teško pogađaju, no vjeruje da će se i to promijeniti ukoliko u Bijelu kuću dođe Donald Trump, čiju pobjedu na predsjedničkim izborima zaziva. U opširnom razgovoru za jutarnji program Televizije Republike Srpske (RTRS) Dodik je rekao da mu je od dolaska na vlast bilo važno razbiti hrvatsko-bošnjačko savezništvo, što je, kako tvrdi, i uspio, a dio toga je i promjena odnosa Hrvatske prema njemu, odnosno vlastima RS.

Umjesto hvalio se, treba posegnuti za svršenim oblikom: pohvalio se. Tȁ nije se valjda cijeli dan time hvalio!

od Hrvatske napraviti saveznika – Kako ćeš od Hrvatske nešto napraviti? Nije ona glina da od nje napraviš glinenog goluba. Moglo se napisati: načiniti, ili još bolje: od Hrvatske učiniti (čijeg to?: njegova valjda) saveznika.

no vjeruje – Tko vjeruje? Valjda: no Dodik/on vjeruje.

ukoliko – Svi jezični savjetnici kažu da se ukoliko upotrebljava samo u kombinaciji s naknadnim u rečenici …utoliko. Inače, kao pogodbeni veznik mora se uzeti ako.

zaziva – Zar Dodik zaziva Trumpovu pobjedu kao što se zazivaju duhovi? Ma ne! On ju želi ili priželjkuje.

U opširnom razgovoru – Ne u kojem (kao  da je vođeno više razgovora, opširnih i ne-opširnih, nego u kakvu razgovoru! Nije dakle pitanje koji, nego kakav. Neodređeni pridjev tu je prikladan: U opširnu razgovoru.

od dolaska na vlast – Od čijeg to dolaska na vlast? …od njegova (Dodikova) dolaska na vlast!

razbiti hrvatsko-bošnjačko savezništvo – „Razbiti“ savezništvo značilo bi uništiti i savezništvo i saveznike. Osim toga, nije savezništvo glineni  vrč! Ovdje se očito mislilo: raskinuti savezništvo, odvojiti Hrvate od Bošnjaka i dovesti ih u međusobnu neslogu.

je – Nenaglašeni oblik prezenta glagola biti nema vlastiti naglasak, a nije stavljen u položaj enklitike. Zato treba uporabiti naglašeni oblik: jest.

prema – Taj prilog kazuje smjer kretanja, recimo „idemo prema kući“, „naginje se prema njemu“. Odnos bi trebalo izraziti prilozima: spram, naspram ili naprama, kao u matematici: jedan naprama tri.

RS – Ta pokrata u genitivnom je obliku. Zato ju treba deklinirati kao imenicu muškog roda (budući da ne završava na -a, tada bi se deklinirala kao imenica ženskog roda). Dakle: RS-a.

2)

Tužiteljstvo BiH otvorilo je istragu protiv Željka Komšića nakon prijave koju je podnio zamjenik ministra obrane Slaven Galić zbog kršenja zakona prigodom postupka imenovanja najviših hrvatskih časnika u generalskome zboru Zajedničkog zapovjedništva Oružanih snaga BiH. Odgovorili su tako na požurnicu koju je nedavno uputio Galić…

Tužiteljstvo – U hrvatskom službenom pravnom nazivlju ne upotrebljava se već dugo taj izraz. Imamo državno odvjetništvo.

BiH – genitiv! BiH-a, odnosno Bosne i Hercegovine.

nakon prijave – Prilog nakon upotrebljava se za događaj koji se dogodio neposredno ili nedugo nakon nekog drugog događaja. No ta prijava podnesena je prije više mjeseci. Pravilno je dakle: poslije, ili još bolje, jer je težište na uzroku, a ne na vremenu: na temelju prijave.

imenovanja u generalskome zboru – Nisu tu posrijedi nikakva imenovanja unutar  kruga generala, nego promaknuća u čin generala iz nižeg  čina. Pravilno je dakle: imenovanja u generalski zbor.

uputio – Ispada da je Galić učinio da požurnica krene na put prema državnom odvjetništvu, kao da može hodati putem. Ljudi kreću na put, ljudi putuju, a ponekad i „put putuju“. Stvari, pisma, pošiljke šalju se. Onaj tko ih šalje odnosno pošalje naziva se pošiljatelj, a ne uputnik.

3)

Glavni odbor (GO) Bošnjačke stranke (BS) podržao je u ponedjeljak ulazak te stranke u rekonstruiranu vladu crnogorskog premijera Milojka Spajića. Bošnjačka stranka bi trebala dobiti šest mjesta u vladi, pet ministarskih mjesta i jedno mjesto potpredsjednika vlade. Bošnjačka stranka bila dugogodišnji koalicijski partner Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića.

rekonstruiranu – Teška strana riječ. Ima li ikakva hrvatska zamjena za nju? Ima: preoblikovanu, nanovo ustanovljenu, u drugom sastavu uspostavljenu, obnovljenu, proširenu, izmijenjenu, preinačenu… vladu.

premijera – Crna Gora nema premijerski sustav, kao ni Hrvatska. Ni Spajić ni Plenković nije „premijer“, nego predsjednik vlade.

Bošnjačka stranka bi – Pogrješna sintagma, bi treba biti u položaju enklitike, dakle: Bošnjačka bi stranka…

mjesta i jedno mjesto potpredsjednika vlade  –Nepotrebno ponavljanje, očito je da je riječ o već spomenutim mjestima i da je riječ o vladi. Pravilno: pet ministarskih i jedno potpredsjednika.

bila – Valjda: bila je.

4)

Namjerno opstruiranje Slovenije da započne bilo kakve pripreme za izgradnju 40-ak kilometara autoceste od Postojne do graničnog prijelaza Rupa koja predstavlja glavni prometni pravac od Rijeke prema Republici Austriji i dalje Njemačkoj, moglo bi imati izravne posljedice na funkcioniranje i promet novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali koji bi s radom trebao početi već sredinom 2025. godine.

opstruiranje da započne – Opstruira se (hrvatski: potkopava, sprječava, ometa, onemogućuje…) koga ili što, a ne da. Pravilno bi dakle i bez tuđice trebalo napisati: Namjerno ometanje Slovenije u njezinoj namjeri da započne…

bilo kakve – Kojekakve, svakojake, svakakve… Ma ne! Taj izraz ovdje je suvišan. Ako iskaz ipak hoćemo stilski pojačati, tada bi bilo ispravno: ikakve, ikoje.

Rupa koja – Koješta! Nedostaje zarez: Rupa, koja.

i dalje Njemačkoj – Glupost! Pravilno: i dalje prema Njemačkoj.

posljedice na – Pogrješno povezivanje imenice s prijedlogom. Posljedica nečega može biti samo za (koga ili što), a učinak bi bio na (koga ili što). Pravilno: posljedica za.

obali koji – nedostaje zarez, zato što se dodaje rečenica  bez koje bi se inače moglo razumjeti osnovnu poruku: obali, koji.

s radom trebao početi – Neki se s radom dobro druže, neki ne. No nitko ne počinje (recimo: razgovarati) „s radom“, kao da mu je rad drug ili pomoćnik,  nego počinje raditi. Rad se počinje ili započinje, objekt je u akuzativu, a ne u instrumentalu. Dakle: rad trebao početi, još bolje (zato što hrvatski jezik više od imeničkih „voli“ glagolske izraze, gdje su oni mogući): raditi trebao početi, a još elegantnije: trebao proraditi.

5)

Prošloga tjedna održana je konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta u Strasbourgu. Kao što je poznato, 1. je srpnja rotirajuće predsjedništvo nad Europskim vijećem preuzela Mađarska, a Viktor Orban odmah je počeo raditi probleme.

konstituirajuća – Opet ta teška i višesložna tuđica! Hrvatski se to može reći: ustanovljujuća, uspostavljujuća, osnivateljska, osnivačka, utemeljiteljska, ustanoviteljska, pokretačka. Ili zgoljno: temeljna.

1. je srpnja rotirajuće predsjedništvo nad Europskim vijećem – Papir i tipkovnica svašta podnesu, no što je previše, previše je! Pravilno bi bilo: Prvog srpnja počinje rotirajuće (hrvatski u ovom kontekstu: kružno, naizmjenično, susljedno) predsjedanje (Mađarske) Europskom vijeću.

raditi – Taj glagol (osim u upitnom obliku: Što radiš?) nije prijelazni, ne može imati nikakvu dopunu u obliku objekta u akuzativu. Radiš li? Radim? Pravilno: praviti/stvarati probleme.

6)

Ursula von der Leyen započinje novi petogodišnji mandat u Bruxellesu, i zanima nas što je u njenom programu od veće važnosti u našoj maloj, otvorenoj ekonomiji na rubu briselskog bloka zemalja. Baš sve što će Europska Komisija provoditi u dogovoru sa zemljama članicama dio je ‘puzzlea’ i odluke za koje mislimo da nas se ne tiču, no u stvarnosti mogu i hoće vući posljedice i za nas.

i zanima nas – Koga to zanima?

njenom – Pravilno (osim u pjesničkom izričaju): njezinu.

briselskog – Još se uvijek ne zna je li suvremeni hrvatski standardni odnosno pravilno, propisani oblik bruxelleski, briselski, bruseljski ili koji drugi. Dakle, pridjev kako je napisan ne mora biti pogrješan, ali nije ni standardiziran. Hrvatski jezični institut i drugi jezikoslovni autoriteti – a kamoli Vijeće za hrvatski jezik, koje još nije ni imenovano, e da bi tek moglo o takvim dvojbama vijećati i mjerodavno što zaključiti, a zatim pobočnički savjetovati Vladu koji bi oblik mogla ili trebala propisati u službenoj uporabi – o tom pitanju na svojim mrežnim stranicama „mudro šute“.

Europska Komisija – Pravopisno je ispravno: Europska  komisija. Inače, hrvatska riječ za komisiju jest povjerenstvo. Imamo Europsku komisiju, ali nemamo europske komisare (nedajbože: rusizirane i boljševizirane komesare). Nedosljednost u hrvatskom EU-nazivlju!

dio je ‘puzzlea’ i odluke za koje mislimo da nas se ne tiču, no u stvarnosti mogu i hoće vući posljedice i za nas – Sintaktička i semantička zbrka. Na što se odnosi glagol „tiču“, koji to subjekti „mogu i hoće“? A tek „vući posljedice i za nas“. Vući znači što potezati. Vući/potezati posljedice – besmislica!

* * *

Eto, primjeri govore mnogo više od općenitih ocjena. A primjera jezične nekulture i temeljne nepismenosti i nemara za vlastiti jezik ima u javnom prostoru povrh svake razumne i razumljive i dopustive mjere. I dok se veliki umovi bave zakonskim rješenjima, samohvalama, teoretiziranjima i znanstvenim radom, konkretna jezična praksa (parole), na kojoj se hrvatskom jeziku uče i đaci i studenti i profesori i svi ostali, stječući tako navike u vlastitu usmenom i pisanom izražavanju, žalosna je i nerijetko kaotična. Koji će hrvatski jezikoslovni propisujući i nadzirući Heraklo takvo nedopustivo nekulturno stanje izmijeniti? Kako? Čime? Kada? – Utješno je jedino to da ima pojedinih medija i nakladnika koji doista savjesno paze na gramatička i pravopisna pravila i na dotjeranost jezičnog izražavanja te njeguju kulturu hrvatskog jezika.

Naslovna ilustracija (posudba): mražna stranice Osnovne škole Milka Cepelića Vuka, mjesto Vuka

Zdravko Gavran/Hrvatsko nebo