Ako Krim bude odsječen i njegova vojska, kao i preostali civili, budu izgladnjivani, kakav će to imati utjecaj na cijeli rat? Izgubiti Sevastopol je jedno, ali može li Putin politički i strateški podnijeti gubitak Krima, svoje “svete zemlje”?
Prošli tjedan posljednji preostali ratni brod – patrolna fregata klase Projekt 1135 – tiho je isplovio iz luke Sevastopol, koja je bila glavna baza ruske Crnomorske flote od 2014. godine. Glasnogovornik ukrajinske mornarice Dmytro Pletenchuk sugerirao je da bismo “trebali zapamtiti ovaj dan.”
Tom Sharpe, vojni komentator britanskog Telegrapha, sugerira da je to znak da bi ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro mogao napustiti Krim. – Već sam ranije upozoravao na preveliko nadanje u pomorske uspjehe u ovom sukobu, ali što, u širem smislu, znači ovo sramotno povlačenje? Operativno gledano, gubitak luke je značajan iako se dugo očekivao. No, je li razmjer ove sramote dovoljan da ima strateški učinak? – navodi on. Ovo je posljednje, dodaje Sharpe, na dugom popisu poniženja koje je Crnomorska flota pretrpjela od invazije 2022. godine.
U travnju 2022. potopljen je admiralski brod flote, krstarica Moskva. To je bio prvi javni pokazatelj da su ruski ratni brodovi uglavnom nesposobni obraniti se čak i od osnovnih napada. U listopadu te godine dogodili su se prvi višestruki bespilotni napadi s dronovima iz zraka i mora koji su upali u Sevastopol i oštetili korvetu Admiral Makarov. U rujnu 2023. izveden je složeni napad raketama Storm Shadow, koji je onesposobio ratni brod Minsk i podmornicu Rostov na Donu, kao i pogodio zgradu sjedišta mornarice u Sevastopolu.
Ti napadi omogućeni su djelovanjem specijalnih snaga i raketnim napadima na ruske sustave protuzračne obrane S-400. Rusko pomorsko vodstvo povuklo se nekoliko kilometara do svoje pričuvne zapovjedne postaje u Verkhne Sadovoe, koja je i sama bila pogođena nekoliko dana kasnije. Otprilike u isto vrijeme kada su projektili Storm Shadow izazivali pustoš u Sevastopolu, tri bespilotna plovila (USV) ciljala su tanker Yaz i brod za prijevoz oružja Ursa Major.
U listopadu te godine britanski ministar oružanih snaga James Heappey izjavio je da je Crnomorska flota “u funkcionalnom smislu poražena”. “Smatrao sam da je to bila preuranjena izvaja iz dvaju razloga. Prvo, u tom trenutku ruski pokušaji da ograniče izvoz žitarica kroz Bospor još su uvijek bili uspješni. Drugo, Rusija je još uvijek imala operativne brodove i podmornice naoružane raketama Kalibr, koje mogu dosegnuti cijelo Crno more”, piše dalje Sharke za Telegraph.
Do prosinca, nakon niza napada i zbog nedostatka ruskih nadzornih zrakoplova, vode između Odese i Zmijskog otoka postale su dovoljno sigurne za trgovačke brodove. Teretni brodovi mogli su sigurno ploviti između ukrajinskih luka i teritorijalnih voda Rumunjske, Bugarske i Turske, gdje se Rusi nisu usuđivali intervenirati. Do ožujka ove godine napadi bespilotnim površinskim plovilima (USV) značajno su oslabili rusku flotu te je trećina Crnomorske flote bila uništena. Zbog toga je britansko Ministarstvo obrane flotu proglasilo “funkcionalno neaktivnom”.
U svibnju su zračni i površinski dronovi napali luku Novorosijsk, rafineriju Tuapse i obližnji naftni terminal, što je ponovno pokazalo slabost ruskih obrambenih sustava. Nekoliko dana kasnije američke rakete ATACMS pogodile su pristanište u Sevastopolu, potopivši minolovac Kurovets i oštetivši korvetu klase Karakurt. Dva pokušaja napada na cestovni i željeznički most Kerč, jedan kamionom punim eksploziva i jedan bespilotnim plovilima, prouzročili su oštećenja, ali nisu bili odlučujući. Most je važan i taktički i simbolično, pa se očekuje novi pokušaj napada na njega. Još nije jasno je li Amerika isporučila ATACMS rakete s bojevim glavama koje bi mogle učinkovito uništiti most.
Napadi su se nastavili i nakon toga. Prošli tjedan dogodio se veliki udar na potporne objekte u Sevastopolu, pri čemu Rusija tvrdi da su uništili 33 bespilotne letjelice (UAV) i 10 bespilotnih površinskih vozila (USV). Točnost ove tvrdnje (vjerojatno pretjerane), koliko ih je prošlo i s kakvim učinkom, tek treba utvrditi. Gledajući unaprijed, postoje tri ključna aspekta ovoga, smatra Sharpe, inače bivši časnik Kraljevske mornarice koji je diplomirao napredni tečaj za zapovjedništvo i stožer oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva.
vecernji.ba/Hrvatsko nebo
