Nije izgubljen novac EU-a, stručni timovi u produžecima usuglašavaju dokument na 170 stranica

Stručni timovi najviših državnih i entitetskih dužnosnika jučer su krenuli s “peglanjem” dokumenta za koji Bosna i Hercegovina mora postići gotovo potpuno suglasje kako bi otključala europsku riznicu i dotok prvih sedamdeset milijuna eura u ovoj godini, piše Večernji list BiH.

– Situacija za BiH nije posve izgubljena, ali ne postoji baš prevelik izbor. Vlasti BiH moraju dokazati da su spremne ispuniti potrebne reforme koje od nas očekuje Europska unija. Bez ispunjavanja tih uvjeta nema ni europskog novca, ali ni datuma o početku pregovora Bosne i Hercegovine – uvjeren je sugovornik Večernjakauključen u pregovore. Kako se doznaje, stručnjaci pokušavaju napraviti iskorak nakon “što je došlo do političkih prijepora oko triju pitanja među 113 reformi koje su dostavljene Bosni i Hercegovini kao svojevrsna domaća zadaća.

Modificiranje stavova

Riječ je, zapravo, o usuglašavanju cijele agende, odnosno dokumenta na 170 stranica koji detaljno navodi pojedinačne reforme i datum do kojih se vlasti BiH trebaju obvezati na provedbu. Nije tajna da vlasti Republike Srpske traže modificiranje ili prilagodbu reformi vezanih uz način odlučivanja u Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću s obzirom na to da birokrati iz Europske komisije inzistiraju da se posve eliminira postojanje veta u odlučivanju, ali i da se pitanje o Ustavnom sudu BiH i uloge stranaca tako postavi kako bi bilo jasno da je potrebno razriješiti to pitanje, a ne da se odgađa do unedogled. Jedno tehničko pitanje na koje RS također stavlja prigovor je i jedinstveni broj za hitne slučajeve. Ispunjavanjem tih reformi BiH se otvara prostor ne samo za 70 milijuna eura u ovoj godini nego i 1,085 milijardi eura u sljedećim godinama. Trećina su bespovratna sredstva, a dvije trećine su zajmovi koje vlasti trebaju realizirati s predviđenim sredstvima u vlastitim proračunima. Među prioritetima navedena je uspostava tijela i određivanje osoblja na svim razinama za koordinaciju razvoja širokopojasne infrastrukture, usklađenog sa zakonodavstvom EU-a, što bi se trebalo provesti do lipnja 2025. Zatim usvajanje i provedba okvira interoperabilnosti koji omogućuje razmjenu podataka između različitih administrativnih razina, a što je zadaća koja se očekuje u prosincu 2026. Sve ove zadaće i one koje slijede financijski su poduprte ovim sredstvima Plana rasta. U to spada i uspostava sveobuhvatnog okvira za kibernetičku otpornost kao što je uvođenje zahtjeva NIS2 smjernice i jačanje relevantnih institucija na svim razinama vlasti. Jedna od mjera koja će biti među najzahtjevnijim za BiH je potpuna provedba 3. energetskog paketa za električnu energiju i plin i paketa za integraciju električne energije, uključujući imenovanje NEMO-a, razdvajanje, postupnu prilagodbu tarifa i spajanje tržišta. Unutar tih reformi očekuje se da cijene električne energije za kućanstva odražavaju tržišne troškove u skladu s najboljom praksom EU-a kao što je, primjerice, povezivanje bilateralnih ugovora o opskrbi između proizvođača i opskrbljivača električnom energijom s godišnjim prosjekom tržišne cijene dan unaprijed. To je reforma čiji je rok okončanja prosinac 2027. Ova će odluka biti bolna i posve sigurno će dovesti po poskupljenja cijene električne energije.

Reforma obrazovanja

Uz to, od vlasti BiH traži se da rade na određivanju cijena ugljika u cilju uspostave prekograničnog poreza do 2030., što uključuje provođenje zakonodavstva o klimi usklađeno sa Zakonom o klimi EU-a, uključujući obveze prema klimatskoj neutralnosti. Tu je i provedba uredbe o obnovljivoj energiji, uključujući korištenje transparentnih i konkurentnih postupaka za korištenje obnovljive energije, izdavanje dozvola, jamstva podrijetla i prve dražbe obnovljivih izvora energije. Europska komisija očekuje i da se ojača sustav upravljanja i povećanja učinkovitosti i transparentnosti javnih poduzeća, uključujući državna poduzeća. Jedna od mjera je i pojednostavljenje zahtjeve za registraciju i rad u cijeloj zemlji, kao i olakšati slobodno kretanje roba i usluga smanjenjem formalnosti, usklađivanjem regulatornog okvira i uzajamnim priznavanjem stručnih kvalifikacija. Važan dio reformi odnosi se i na potporu malim i srednjim poduzećima, ali i reformu obrazovanja s naglaskom na usklađivanje zajedničkih temeljnih nastavnih planova i programa s potrebama tržišta rada. Tu spada i jačanje veze između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i privatnog sektora te smanjiti neusklađenost vještina.