Zašto je Berlin prijestolnica religija?
Vrijeme:3 min, 18 sec
Crkve, kapele, džamije, sinagoge, hramovi, prostori za molitve – Berlin nije samo njemačka prijestolnica, to je i velegrad bogat religijama. S oko 3,6 milijuna stanovnika (podatak iz svibnja 2022.) njemačka prijestolnica je ujedno i najveći grad u Saveznoj Republici. Ali Berlin je i svojevrsna prijestolnica religija. Pritom valja reći da najveći dio stanovnika Berlina uopće ne pripada nekoj religijskoj zajednici. To vrijedi za tri četvrtine žitelja Berlina. Po nekim procjenama u gradu postoji više od 250 različitih religijskih, odnosno zajednica sa specifičnim pogledom na svijet.
Dvije najveće skupine u Berlinu su pripadnici Evangeličke, odnosno Katoličke crkve. U Berlinu je koncem 2023. po službenim podacima bilo točno 468.925 protestanata. Deset godina ranije u Berlinu ih je bilo oko 625 tisuća. Katolička crkva u Berlinu broji 275.399 vjernika. A deset godina ranije bilo ih je više od 330 tisuća.
Sve više pravoslavaca
Za ostale religijske zajednice u Berlinu ne postoje, odnosno ne registriraju se tako precizni podaci. Osim otprilike 744.000 kršćana, odnosno vjernika koji su pripadnici dviju najvećih crkvi, u Berlinu žive i kršćani koji su pripadnici drugih konfesija. Njihov broj je vjerojatno šesteroznamenkast.
Najveća skupina su pravoslavci, čiji je broj u posljednjem desetljeću porastao. Osim kršćana iz zemalja u kojima dominira pravoslavlje, uglavnom na području srednje i istočne Europe, to vrijedi posebno za ljude koji su proteklih godina pobjegli iz zemalja Bliskog istok.
Osjetan porast članstva u novije vrijeme bilježe pogotovo one crkvene zajednice koje su tradicionalno ukorijenjene u Siriji ili Iraku, ali i u Ukrajini. Čak ni ukrajinski crkveni predstavnici u Berlinu ne mogu na novinarski upit navesti barem okviran broj pravoslavnih kršćana iz te zemlje, odnosno ljudi koji trenutno žive u Berlinu zbog ruske agresije na njihovu domovinu.
Nakon kršćanskih zajednica, najveću skupinu vjernika u Berlinu čine muslimani. Najnovije znanstveno istraživanje, čije se rezultate još uvijek često citira u javnosti, kaže da je u 2018. godini u Berlinu živjelo između 250 i 300 tisuća ljudi islamske vjeroispovijesti. Osim sunita i šijita, u Berlinu postoji i manja zajednica tradicionalnih Ahmadi muslimana. Najstariji islamski hram Božji podignut je 1924., radi se o reprezentativnoj džamiji Ahmadi zajednice, koja se nalazi u Wilmersdorfu.
Može se samo procjenjivati ukupan broj pripadnika židovske vjeroispovijesti koji žive u njemačkom glavnom gradu. Židovska zajednica Berlina spominje 10.000 članova, a vjerojatno u gradu ima još nekoliko tisuća Židova koji nisu formalno “prijavljeni” u Zajednici.
Jedan njezin glasnogovornik smatra “potpuno pretjeranim” procjene po kojima u Berlinu živi 20 tisuća Židova. S druge strane mnogi promatrači procjenjuju da u glavnom gradu živi čak i puno više članova židovske zajednice.
U nekim gradskim okruzima, u posljednje vrijeme se registrira porast broja doseljenika iz Indije. Zbog toga će vjerojatno i porasti hinduistička zajednica u gradu. Njihov broj se, baš kao i broj budista, procjenjuje na oko 5.000-7.000.
Stotine crkvi…
Baš kao što je raznolika religiozna pripadnost, u Berlinu isto tako postoji pravo bogatstvo različitih sakralnih objekata. Po navodima Evangeličke crkve (iz srpnja 2024.) u Berlinu postoji točno 200 protestantskih crkvi (naslovna fotografija: Berliner Dom). Katolička crkva po navodima Nadbiskupije Berlin ima 106 crkava na gradskom području. Osim toga, u Berlinu egzistiraju i brojne druge prostorije u kojima se održavaju bogoslužja, poput kapele na Olimpijskom stadionu ili kapele na zračnoj luci Berlin, koje se koristi ekumenski, znači od strane pripadnika dvije najvećih kršćanskih zajednica.
Broj pravoslavnih kuća Božjih je znatno porastao u proteklom desetljeću. Uglavnom se radi o prenamijenjenim objektima, odnosno crkvama koje su ranije koristili protestanti i katolici. Što se tiče muslimana, tu se situacija od 2018. nije mijenjala – I dalje ima sedam džamija, odnosno oko 90 različitih prostora za molitvu.
Židovska zajednica kaže da na gradskom području postoji osam sinagoga. Najreprezentativniji vjerski objekti koji su izgrađeni u posljednjih nekoliko godina su pak budistički hram pokreta Fo-Guang-Shan (otvoren u lipnju ove godine), te hinduistički hram koji se trenutno nalazi u procesu finalizacije. Objekt je lociran između Kreuzberga i Neuköllna, a trebao bi biti otvoren u rujnu 2024.
dw.com/hr/Hrvatsko nebo
