U Hrvatskoj raste broj stanovnika, ali stari problemi ostaju neriješeni
Vrijeme:2 min, 45 sec
U prošloj i pretprošloj godini u Hrvatskoj je zabilježen rast broja stanovnika – pokazuju podaci Eurostata. Više je onih koji se useljavaju u našu zemlju od onih koji iz nje odlaze. No, pitanje nataliteta i dalje je nepromijenjeno – i dalje imamo 20-ak tisuća manje rođenih nego umrlih.
Novo Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje mjere usmjerene na naše iseljenike, decentralizaciju i rješavanje stambenog pitanja mladih.
Probale rad u inozemstvu pa se vratile u Hrvatsku
Katarina je kirurginja, rođena Austrijanka čiji su roditelji Hrvati. Potkraj prošle godine odlučila je iz Beča doći raditi i živjeti u Požegu.
– Tu kirurgija stvarno funkcionira i suradnja funkcionira izvrsno, tako da ne bih sad mogla pomisliti da promijenim radno mjesto ili bolnicu. Ja sam našla svoje mjesto, kaže Katarina Pomper, specijalistica za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju.
Jedna od njezinih kolegica je Požežanka Josipa, koja je tri godine radila u Njemačkoj, ali kako joj se obitelj proširila, srce ju je vuklo kući.
– Ja bih preporučila svima koji imaju motiv probati nešto novo, kao neki izazov, ali opet lijepo se vratiti jer više cijenimo ono što imamo kada isprobamo nešto drugo, ističe Josipa Tomić, medicinska sestra.
Odlukom da se vrate korijenima – pomogle su demografskoj statistici.
U Hrvatsku se prošle godine uselilo 30 tisuća ljudi više nego što se iz nje iselilo i to je bilo dovoljno da nadomjesti manjak negativnog nataliteta pa tako u godinu dana imamo oko 11 tisuća 100 stanovnika više.
Najviše useljenih iz BiH, azijskih zemalja i Ukrajine
Uz dio povratnika, najviše je useljenih iz susjednih zemalja poput BiH, ali i azijskih zemalja te Ukrajine.
– Nedostatak radne snage se mora nadoknađivati stihijskim useljavanjem radne snage, s tim da je počeo dijelom i povratak Hrvata iz iseljeništva, oni su otprilike na razini petine ukupno doseljenih, kaže Stjepan Šterc, demograf.
U Ministarstvu demografije i useljeništva pripremaju paket mjera kojim žele potaknuti naše ljude da se vrate, ali i doskočiti problemu slabog nataliteta.
– Bitan dio je useljenička politika naših povratnika, olakšavanje svih uvjeta za povratak. Isto tako smo svoje mišljenje dali na stambenu politiku koja se priprema u ministarstvo graditeljstva. Porodiljne unaprijediti, uzeti ozbiljniji pristup prema radu na daljinu, ističe Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.
Dobre prakse iz zemalja EU-a
Useljavanje ne može nadomjestiti negativan trend u kojemu prirodnim putem gubimo 20-ak tisuća ljudi godišnje. Dobre prakse mogli bismo preuzeti od sedam zemalja u Europskoj uniji koje bilježe veći broj rođenih nego umrlih. Među njima su i za mnoge “obećana” Irska, ali i susjedna Slovenija.
– Koja raspoređuje svoje stanovnike po cijelom teritoriju, nema takve koncentracije u glavnom gradu kao što je to u Hrvatskoj i, naravno, nagrađuje poreznim sustavom one koji žive u ruralnim brdsko-planinskim područjima. Prema tome kad vi njih usmjerite u neka područja, kao što su ova naša ispražnjena brdsko-planinska, tu revitalizacija počinje odmah, kaže Šterc.
Primjere drugih zemalja spremni su pratiti – tvrdi ministar – no za konkretna i vidljiva rješenja, smatra, važna je međuresorna suradnja.
– Mi želimo da još se intenzivnije svi resori bave demografijom jer uzalud nam puste milijarde ako će to biti prostori gdje će nicati nova drača, poručuje ministar Šipić.
UN predviđa da će u Hrvatskoj 2060. svaka druga osoba imati više od 50 godina – ako se demografske mjere ne počnu provoditi odmah. Jer ovoj lijepoj zemlji – trebaju ljudi.
vijesti.hrt.hr/Hrvatsko nebo
