Nova pravila u europskom prometu donose poboljšanja koja bi trebala zahvatiti i dio prometne mreže u BiH

Transeuropska prometna mreža TEN-T planirana je mreža cesta, željeznica, zračnih luka i vodne infrastrukture u Europskoj uniji.

Ona je dio šireg sustava transeuropskih mreža (TEN), uključujući telekomunikacijske mreže (eTEN) i predloženu energetsku mrežu (TEN-E ili Ten-Energy). Europska komisija usvojila je prve akcijske planove o transeuropskim mrežama još 1990., piše Večernji list BiH.

Mreža TEN-T predviđa koordiniranu izgradnju, proširenje i poboljšanje primarnih cesta, željeznica, unutarnjih plovnih putova, zračnih luka, morskih luka, luka na unutarnjim vodama i sustava upravljanja prometom u cilju razvoja integriranih i intermodalnih smjerova velikih brzina na velikim udaljenostima.

Odluku o prihvaćanju TEN-T-a donijeli su Europski parlament i Europsko vijeće u srpnju 1996. EU radi na razvoju mreže koordiniranjem, izdavanjem smjernica i financiranjem mnogih aspekata ovog projekta.

Prije nekoliko dana Europska komisija je na svojoj mrežnoj stranici najavila kako će ovog tjedna na snagu stupiti nova pravila EU-a o transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T), a koja sa sobom donose i mnoštvo noviteta.

Politika transeuropske prometne mreže EU-a predstavlja ključni instrument za razvoj koherentne, učinkovite i visokokvalitetne prometne infrastrukture diljem Europske unije.

Europska komisija je u tom kontekstu istaknula kako će stupanje na snagu ovih pravila sa sobom povući i niz drugih unaprjeđenja usluga te kako će to zahvatiti gotovo svaki segment prometa.

Razvoj mreže TEN-T

TEN-T mreža će se razvijati i nadograđivati korak po korak, a nova uredba postavlja jasne rokove za dovršetak u tri faze: do 2030. za jezgrenu mrežu, 2040. za proširenu jezgrenu mrežu i 2050. za sveobuhvatnu mrežu.

Primjerice, do 2040. godine TEN-T infrastrukturom propisano je kako putničke željezničke linije moraju podržavati vlakove koji putuju brzinom od minimalno 160 km/h.

– Jedinstveni europski sustav signalizacije bit će raspoređen u cijeloj TEN-T mreži, povećavajući sigurnost i učinkovitost u željezničkom prometu. Nacionalni sustavi će se postupno gasiti. Primjerice, nove brze željezničke veze između Porta i Viga te Budimpešte i Bukurešta moraju biti završene do 2040. Kao drugi primjer, po završetku mreže putnici će moći putovati između Kopenhagena i Hamburga za 2 i pol sata vlakom umjesto 4 i pol sata, koliko je za to trenutačno potrebno – navodi se u objašnjenju Europske komisije, a prenosi Klix.

Dio novih pravila odnosi se i na terminale te zračne luke. Primjerice, kako se navodi u objavi, glavne zračne luke s više od 12 milijuna putnika godišnje moraju biti povezane željeznicom na velike udaljenosti. Broj i kapacitet pretovarnih terminala bit će proširen kako bi se zadovoljile prometne potrebe. To uključuje smještaj u vlakove duge 740 metara kao promociju prelaska na održive oblike prometa i jačanje europskog sektora kombiniranog prometa. Najavljeno je uspostavljanje sigurnih parkirališnih površina na svakih 150 kilometara duž mreže.

Dijelom se TEN-T program odnosi i na alternativna goriva jer, kako se navodi, TEN-T je osnova za postavljanje punionica alternativnih goriva kao što je vodik.

BiH u prometnom koridoru

Ako se pogleda karta europskih prometnih koridora, kao i indikativni zemljovidi transeuropske mreže proširene na određene treće zemlje, a koji su objavljeni na mrežnoj stranici Europske komisije, vidljivo je kako BiH u više prometnih segmenata predstavlja važan dio koridora zapadni Balkan – istočni Mediteran. To je posebno zanimljivo za BiH s obzirom na razdoblje realizacije u kojem bismo, ako sve bude išlo po agendi, i sami trebali postati punopravnom članicom EU-a.

Ovaj koridor se kroz BiH proteže željezničkom i cestovnom infrastrukturom primarno kroz koridor Vc te tzv. unutarnjim plovnim putovima (tokom rijeke Save duž sjevernog graničnog područja BiH s tri osnovne riječne luke – Brčko, Šamac i Brod). Posebno je ovdje značajna željeznička infrastruktura koja prolazi kroz BiH, a dio je paneuropskog prometnog koridora Vc od Budimpešte, preko Osijeka i Sarajeva do Ploča. Dionica kroz Bosnu i Hercegovinu nosi oznaku 11, a kroz Hrvatsku M-304. Riječ je o željezničkom koridoru koji je cijelom svojom dužinom elektrificiran.

Primjena novih pravila bi u razdoblju do 2050. trebala značajno utjecati na poboljšanje kvalitete i povećanje brzine prometa i na ovoj dionici željeznice.

Također, na karti indikativnog proširenja na susjedne zemlje u dijelu dokumenta pod nazivom “Sveobuhvatna i osnovna mreža: unutarnji plovni putovi i luke. Područje zapadnog Balkana” ucrtan je plovni dio rijeke Save koji protječe sjevernom granicom BiH sa susjednom RH. Taj plovni put nastavlja se dalje preko susjedne Srbije. Na karti su naznačene tri luke za pretovar robe, a to su Brčko, Šamac i Brod.

U trećem dijelu dokumenta pod nazivom “Indikativno proširenje na susjedne zemlje. Osnovna i sveobuhvatna mreža: ceste, luke, željezničko-cestovni terminali i zračne luke. Područje zapadnog Balkana” nalaze se karte autocesta i brzih cesta u BiH, među kojima koridor Vc (planirani i završeni dijelovi), autocesta Banja Luka – Doboj, autocesta Banja Luka – Prijedor, autocesta Prijedor – Novi Grad, brza prometnica Mostar – Široki Brijeg – granica RH i druge značajne dionice. Na ovoj karti poseban fokus dan je na Zračnu luku Sarajevo uz prethodno spomenute tri riječne luke i Luku Ploče koja je povezana na ove cestovne pravce.

– Inače, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija napravile su odlučujući korak prema povezivanju svojih prometnih mreža s TEN-T mrežom potpisivanjem sporazuma na visokoj razini s Europskom komisijom u svibnju 2023. Na taj način su se značajno približile potpunoj integraciji s prometnom mrežom EU-a, a što je ključno ne samo za povezanost već i za ekonomsku i političku integraciju. Proces povezivanja balkanske i prometne mreže EU-a podržava i promovira Prometna zajednica, međunarodna organizacija koja uključuje sve zemlje članice EU-a i navedene balkanske države. Balkan-TEN-T integracija ne predviđa stvaranje učinkovitih prometnih veza samo između Balkana i EU-a već i između balkanskih država – kazao nam je Velibor Peulić iz klastera Logistika.

Ako bi proces povezivanja bio realiziran na adekvatan način, to bi zasigurno doprinijelo i modernizaciji prometne mreže u BiH koja bi na taj način slijedila najsuvremenije europske standarde, a koja bi se preporodila sredstvima EU-a za ovu namjenu.