Nova ruska lokalna osvajanja mogla bi do jeseni dovesti do strateškog preokreta na ukrajinskom bojištu – PROCJENE

Ruske snage bilježe u posljednje vrijeme u ratu u Ukrajini niz lokaliziran uspjeha u Donbasu na istoku međunarodno priznate Ukrajine, no ako tako nastave, to bi moglo dovesti i do strateški važnih promjena u stanju na širem ratištu, javljaju specijalizirani mediji. Ukrajinsko jugoistočno područje Donbas, koji se sastoji od donjecke i luganske pokrajina, te pokrajine Zaporižja i Herson, skupa s poluotokom Krimom, vlasti u Moskvi proglasile su već prije sastavnim dijelovima Ruske Federacije. Sve je više procjena da će ukrajinska vojska uzmicati te da će naposljetku Zelenskij morati pristati na primirje i prepuštanje dijela ukrajinskog teritorija Rusiji.

Rusi zauzeli Kranohorivku, napreduju prema Siversku iz smjera Soledara i uzduž pruge Bahmut-Siversk

Ruske postrojbe zauzele su cijeli grad Krasnohorivku, smješten na oko 25 kilometara zapadno od grada Donecka, u donjeskoj regiji, objavila je danas ruska državna novinska agencija Tass u nedjelju. Čitav grad, tvrdi ta ruska državna agencija pozivajući se na vojne izvore, u ruskim je  rukama, osim nekoliko ulica, iz kojih ukrajinski vojnici pružaju otpor.

U izvješćima po ruskim medijima, koja ukrajinska strana  ne opovrgava, navodi se da su se ukrajinske snage predale i da su zarobljene. U gradu je još mnogo civila, a neki od njih već su odvedeni u druge dijelove te regije, koju Rusija g. 2014. i  od 2022. naovamo uspjela većim dijelom okupirati, tvrdi Tass.

Time su ruske snage ostvarile još jedan korak u postupnom, premda skupo plaćenom napredovanju u istočnoj Ukrajini. One su u posljednje vrijeme ostvarile lokalizirane uspjehe i sjeverno od Soledara, napredujući prema gradu Siversku. Nakon zauzimanja sela Rozdolivke i Ivano-Darijivke, ruske trupe sada napreduju uzduž željezničke pruge Bahmut–Siversk. Ta je ofenziva dio šire strategije za zauzimanje Siverska i zatim očekivano napredovanje prema Slavjansku i Kramatorsku, ključnim gradovima u toj regiji, objavio je neovisni ruski portal Meduza.

Časiv Jar, kanal Siverski Donjeck–Donbas, strateški važno selo Krinki…

Zapadno od Bahmuta, ruske trupe preuzele su kontrolu nad dijelom Časiv Jara, uključujući močvarno područje Kanal. Sada pokušavaju prijeći kanal Siverski Donjeck–Donbas. Nadzor nad strateški važnim uzvisinama južno od Časiv Jara omogućuje im bolji pregled i kontrolu nad okolnim područjem.

Već tjednima vodi se i ogorčena bitka za selo Krinki, na močvarnom području, koja se pretvorila u iscrpljujući rat u kojem se male snage ukrajinskih marinaca bore za svaki pedalj svoje zemlje. To selo ključno je zbog svoje pozicije; ako bi palo, ruskim snagama otvorila bi se mogućnost ponovnog osvajanja Hersona na zapadnoj obali Dnipra, grada koji je u sklopu nove strategije ruska vojska bez borbe prepustila ukrajinskim snagama. U tom slučaju, ukrajinske snage bile bi odbačene dalje od Krima i obale Azovskog mora, koje je bilo glavni cilj prošlogodišnje, neuspjele ukrajinske protuofenzive.

Iznose se i dalje različite procjene o nastavku ishodu ukrajinsko-ruskog rata, no opet počinju prevladavati tamniji tonovi, unatoč sada pojačanim isporukama naoružanja od SAD-a o zapadnih saveznika Ukrajine. Sa zbivanjima na bojištu povezane su i diplomatske inicijative te politički odnosi u samoj Ukrajini.

Mračna prognoza britanskog vojnog stručnjaka Mercurisa, proruski orijentiranog

Oružane snage Ukrajine više ne će moći izvoditi ofanzive u pravcu Crnog mora ako izgube grad Ugljedar, a uskoro bi se mogla odigrati i ključna bitka za čitav Donbas, rekao je britanski stručnjak Alexander Mercuris, proruski orijentiran. „Mislim da ni jedan ukrajinski zapovjednik ne će htjeti napredovati prema jugu budu li Rusi u Ugljedru. To će zapravo biti kraj bitke – definitivni kraj bitke za Azovsko i Crno more”, rekao je Mercuris na svom YouTube-blogu.

“Glavna ukrajinska uporišta počinju se urušavati. Ukrajinski otpor slabi. Moguće je da predstoje još tri, četiri mjeseca teških borbi u Donbasu, ali nakon što se [od ruskih snaga] zauzme više sela, tamo će započeti posljednja, kulminirajuća bitka”, pretpostavlja Mercuris. Napominje da postoje izvještaji o vrlo neorganiziranoj obrani ukrajinskih snaga – ukrajinski vojnici sve su manje spremni boriti se istim intenzitetom kao prije, pa on ocjenjuje da nisu u stanju obuzdati nalet ruskih trupa. „Dakle, kamo god pogledate, stanje na fronti jako je loše“, zaključio je Mercuris.

Kličkove procjene i očekivanja

Ideju o sklapanju primirja odnosno razrješenju pitanja okupiranih područja pregovorima, na čemu inzistiraju neke države i akteri, komentirao je u intervjuu za talijanski list Corriere della Sera, objavljen danas, Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva. Iznio je mišljenje da će predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij morati raspisati referendum za postizanje mira u Ukrajini, jer da ukrajinski predsjednik ne može donositi tako bolne i važne odluke sam, bez pristanka naroda. Smatra da će se morati pristupiti i formiranju vlade nacionalnog jedinstva, iako se za sada Zelenskij nije spreman odreći se centralizirane vlasti koju mu jamči izvanredno stanje koje je na snazi ​​od prvog dana ruske invazije. Temeljem toga, nisu u ustavnom roku raspisani ni održani izbori za predsjednika.

„Zelenskij je previše moći koncentrirao u svom uredu. Posljedica toga je da je parlament izgubio bilo kakvu relevantnu ulogu. Nikada ne smijemo zaboraviti da je naša zemlja demokratska i povezana s tradicijom europskih vlada”, rekao je Kličko. Istaknuo je da je apsolutno podupro izvanredno stanje dok je ono služilo nacionalnoj mobilizaciji i jamčenju jedinstva zemlje, no da sada Ukrajina mora izbjegavati povjeravanje svih važnih odluka samo predsjedniku.

Po Kličkovim procjenama, idući mjeseci bit će vrlo teški za Zelenskija jer će morati donijeti odluku hoće li nastaviti rat s novim žrtvama i razaranjima ili će razmisliti o teritorijalnom kompromisu s Rusijom. „Rat moramo dobiti”, nastavio je, „ali situacija se komplicira jer ovisi o pomoći saveznika, a bila bi noćna mora da se moramo boriti još dvije godine.” Rekao je da će surađivati ​​s Donaldom Trumpom ako bude izabran na američkim predsjedničkim izborima u studenomu.

„Ono što se u SAD-u govori o Ukrajini prije glasovanja bit će jako drukčije nakon izbora. Republikanska stranka uvijek je bila proturuska, ne vidim zašto bi sada poduprla Putina”, dodao je Kličko.

Povezano:

Zdravko Gavran: Ukrajinska tragedija

Agencije i mediji/Hrvatsko nebo