„Uskrsnuli” lord Owen: Srbija ne bi trebala biti oruđe ni NATO-a ni Rusije, a ni zaratiti u BiH!

Europa nije predodređena biti u neprijateljskom stanju prema Srbiji, naravni je ishod sukoba u Ukrajini taj da Rusija ima izlaz na Crno more, istaknuo je 86-godišnji Englez-Britanac, lord David  Owen na seminaru na međumrežju (webinaru) Instituta za europske studije u Beogradu. Srbijanski list Politika, koji je donio prikaz njegova izlaganja i odgovora na pitanja, predstavio je Owena kao „legendarnog mirotvorca”. Kao što je poznato, taj počasni engleski lord bio je posrednik u pregovorima između sukobljenih strana te je ostao poznat kao suautor dvaju važnih mirovnih planova za okončanje rata u BiH 1993. godine, zapamćenih kao Vance-Owenov plan i Owen-Stoltenbergov plan. Oba su precizno „crtala“ unutarnju raspodjelu teritorija BiH između Srba, Bošnjaka i Hrvata po kriteriju narodnosne većine. Oba su pala u vodu, najviše zbog otpora muslimanske strane predvođene Alijom Izetbegovićem. Hrvatima je Owen ostao u lošoj uspomeni, još više Muslimanima, zbog svoje naklonjenosti Srbima, no s ove distance njegova uloga i namjera bolje se vidi i zaslužuje reviziju.

“Intervencija NATO-a u jugoslavenskim ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća vjerojatno bi se mogla smatrati jednim od razloga današnjih odnosa Rusije i zapadnog saveza” – ocijenio je lord Owen na međumrežnom seminaru povodom 110. obljetnice početka Prvoga svjetskog rata. “Ratovi obično imaju posljedice i one su često duboke. Zato ih treba nastojati izbjegavati, probleme rješavati pregovorima: ‘uzmi i daj’ i ići naprijed, u budućnost mira. Ratovi dovode i do ‘zatvaranja uma’: kada je u pitanju bojno polje, mnogo je teže doći do rješenja. Pritom, u budućnost ne idemo mijenjajući stalno karte, već mijenjajući um, s uvidom da se ljudi i narodi mogu sprijateljiti. Stoga bismo trebali biti kreativniji u načinima na koje vidimo naše odnose”, rekao je Owen, napomenuvši da “vrlo pažljivo prati događanja u toj regiji” iako je on odavno “izvan politike”.

“Proveo sam previše godina i previše vremena daleko od svoje obitelji pokušavajući pomoći u uspostavljanju mira a da bio želio reći bilo što, ili bilo kome, što bi bilo provokativno,” dodavši kao danas, aludirajući na jačanje vojnih napetosti i utrku u naoružavanju, vidi „vrlo ozbiljnu nevolju ispred nas“, vidi „igru ​​s vatrom”.

“Jako poštujem Srbe i Srbiju. I to nije tajna. Srbija je velika zemlja…“

“Jako poštujem Srbe i Srbiju. I to nije tajna. Srbija je velika zemlja i prema njoj je nužno odnositi se s poštovanjem. Vi ste vrlo važna, ponosna i čvrsta država… Igrajte svoju snažnu, legitimnu, središnju ulogu. Srbija ne bi smjela dopustiti da se njome koriste kao alatom ni NATO-a ni Rusije. Trebala bi voditi svoju vlastitu individualnu politiku, držeći se svoje neovisnosti i svoje velike povijesti”, rekao je lord Owen upitan zašto je prihvatio sudjelovati na tom virtualnom (ne fizički nazočan) seminaru.

Owen je nastupio pozitivno i miroljubivo, pa je tako svim narodima „u balkanskom okružju“ odaslao poruku mira, rekavši uz ostalo i ovo: “Ne želim vidjeti više ratova između vaših zemalja na Balkanu, među vama je mnogo prijateljstava, bogatstvo zajedničke povijesti. Previše je dobrote među vama da biste vrijeme trošili na svađu među sobom. Nemojte to činiti, neka vas nitko ne potiče na to… Ovo su ponosne nacije, koje su desetljećima živjele u miru, i vi to možete, a morate i u budućnosti.”

Za Daytonski sporazum iz g. 1995. rekao je da danas ima “izuzetnu relevantnost”, iako je primjetno djelovanje “stranih sila i pritisaka”. “Nema apsolutno nikakva razloga vjerovati da ne može postojati miran odnos između Srbije i BiH, te da postoji interes Srbije ili regije da se zaoštravaju sadašnje napetosti i započne novi rat“, rekao je Owen, aludirajući na to da narode na području tzv. Zapadnog Balkana nastoje zavaditi neimenovane sile izvan tog područja. Njegovo prosrbijansko stajalište, koje je konstanta još od 1993., vidljivo je i iz toga što je rekao da ne vjeruje “kako smo, svakako ne u Britaniji, nego zapravo u cijeloj Europi, predodređeni imati osjećaj rata, neprijateljstva prema Srbiji”. On smatra da treba “čuvati mir, pridržavati se rezolucija proizašlih iz rata u BiH, uz pomno sagledavanje Kosova i razmatranje pokušaja da se nađe način za rješavanje problema”.

Savjet Srbiji: ne upuštajte se u „poticanje Srba u Bosni na ponovno pokretanje rata“; taj rat ne bio nikomu „isplativ“

Svi bi, po njegovu mišljenju, „trebali razmišljati o tome kako doći do mirnog rješenja i biti svjesni opasnosti igranja s Daytonskim sporazumom“, za koji je dodao da, „naravno, nije bio savršen”. Ujedno je izrazio nadu “da se Srbija ne će upuštati u poticanje Srba u Bosni na ponovno pokretanje rata, što bi imalo vrlo opasne posljedice. Svatko tko potiče srpske političare da se igraju vatrom neka vodi računa o svojim postupcima”. S obzirom na pojedina izražena politička nezadovoljstva u Bosni i Hercegovini, on preporučuje da se “ne ide opasnim putem”, rekavši kako je svjestan da postoji i dio srpskog naroda koji je još uvijek nezadovoljan uređenjem BiH kao države“ i koji „želi svoju samostalnost“. No dao im je savjet: Ne idi tim putem! To nikomu ne bi bilo isplativo.”

U tom dijelu izlaganja poslao je neizravnu poruku Moskvi i, kao ga je ocijenila Politika, „višesmjeran savjet Beogradu“,  kada je rekao: “Nadam se da će Rusija i predsjednik Putin vrlo oklijevati iskoristiti svoje dobre odnose sa Srbijom kako bi potaknuli Srbiju da ponovno počne otvarati neka od tih pitanja… Kada bude potrebna pomoć, idite u Grčku, blisko surađujte s njima, sa svojim suvjernicima, kako biste smirili napetost”. Pritom je očito mislio da to da je pravoslavna Grčka članica i EU-a i NATO-a, te da bi srbijansko vodstvo trebalo svoje odluke, ako bi one vodile prema sukobu s BiH odnosa sa Zapadom, provjeriti s njima bliskim Grcima.

Mirovni pregovori između Moskve i Kijeva mogu početi upravo sada – granice iz 1945. moraju se poštovati!

Glede Kosova, Owen je ostao neodređen. Samo je iznio opću ocjenu, po kojoj „nam je potrebno više razumijevanja i manje provokacija”. I u pogledu rješavanja srbijansko-kosovskog prijepora, ali je grčko-sjevernomakedonskim napetosti, dao je savjet Srbije da više surađuje s Grčkom i koristi se njezinim utjecajem. „Pritom se ni pod kojim uvjetima ne bi smjelo dopustiti vraćanje pitanja makedonskog imena. To je pitanje koje se rješava širim dogovorom”, smatra lord Owen, referirajući se na prešućivanje prvog dijela naziva „Sjeverna Makedonija“ od novoizabranih predsjednika države i vlade te države.

Glede rusko-ukrajinskog sukoba te budućih odnosa Rusije i NATO-a, lord Owen rekao je kako nema razloga da mirovni pregovori između Moskve i Kijeva ne počnu upravo sada. “Gotovo svi ratovi završavaju pregovorima”, dodao je. Drugi svjetski rat, nastavio je, bio je drugačiji, Roosevelt je inzistirao na punoj pobjedi i mislim da je vjerojatno bio u pravu. Drugi svjetski rat ostavio je nasljeđe s kojim se još uvijek borimo, a mislim da rat ne rješava praktički ništa. Rusija će to uskoro ponovno otkriti. Postoje granice koje su postavljene nakon 1945. godine i one se moraju poštovati.“

Rusija je učinila Ukrajinu neovisnom državom; doći će dan kada će Rusija više surađivati sa svijetom

Naravno, nastavio je razvijati svoju misao, poslije se promijenila i sama Rusija: „Boris Jeljcin stvorio je Rusku Federaciju, Ukrajinu i Bjelorusiju. To je bila ruska odluka, nitko ih nije gurao. Oni se sada bore protiv svoje povijesti… Bilo je smiješno protivno činjenicama da Rusija napadne Ukrajinu, da promijeni njezinu povijest. Ne možete ignorirati svoju povijest… Rusija je učinila Ukrajinu neovisnom državom, to je bila posljedica raspada komunističke Rusije. Predsjednik Putin, koji je vrlo inteligentna osoba, mora to nekako shvatiti. Nikada ga zapravo nisam upoznao, ali osjećam da jesam, i to zbog mog bliskog prijateljstva s Kissingerom. Sastao sam se s Kissingerom nakon što se on sastao s Putinom. Jako je poštovao Putina, njegov um i inteligenciju. Vjerujem da Rusija ima veliku budućnost samo ako može prihvatiti da povijest stvara činjenice. Morate prihvatiti da su neke od tih granica trajne, ispitane i tretirane kao takve, te da se ne mogu promijeniti ratom. Doći će dan kada će Rusija više surađivati ​​sa svijetom, vratiti se na ono što je nakratko bila: izuzetno utjecajna i dobar partner svima nama”, rekao je lord Owen.

Ukrajini ne treba članstvo u NATO-u, ovaj rat treba završiti pregovorima, pri čemu je moguća i korekcija granica „mirnim putem“

Odnos NATO-a prema Ukrajini nazvao je „zanimljivim“ i to objasnio ovako: „Rekli su: pomoći ćemo ukrajinskom narodu da se sam bori, ne ćemo (sami) ulaziti (na njegov teritorij), pomoći ćemo mu oružjem, savjetima, gospodarski, ali to bismo učinili sa svakom zemljom s UN-ovim priznatim granicama, koja ih nađe promijenjene… Snažan sam pobornik Ukrajine, ali ne mislim da Ukrajini treba članstvo u NATO-u. Trebali bismo biti vrlo oprezni s korištenjem timčlanstvo u NATO-u za rješavanje tih problema”, smatra lord Owen. Umjesto daljnjeg „pomaganja“, “mnogo bi bolje bilo raditi na postizanju sporazuma između Ukrajine i Rusije”, ocijenio je on sadašnji trenutak, dometnuvši: Ako i dođe do korekcije granice mirnim pregovorima, neka tako i bude. Naravni je ishod ovog rata da Rusija sporazumno ima izlaz na Crno more. Na meni je da to kažem s dovoljno iskustva. Ovaj rat mora završiti pregovorima. Nema razloga da sada ne pokušamo riješiti ga! Nadam se da će se to uskoro dogoditi.”

Fotografija lorda Owena: Chris McAndrew

Povezano:

BEOGRAD Završen prvi Svesrpski sabor Srbije i Republike Srpske, usvojena deklaracija

Hrvatsko nebo