IZ STRANIH MEDIJA/Na što će Mađarska staviti težišta u svom predsjedanju Europskoj uniji do kraja godine?

Nakon trinaest godina, Mađarska ponovno predsjeda Vijeću EU-a. (…) Gdje mogu biti opipljivi rezultati mađarskog predsjedavanja, zašto Crna Gora može biti ključ uspjeha? Među ciljevima mađarske vlade je i jačanje europske obrambene politike, ali za to moraju biti sklopljeni novi sporazumi između pojedinih država članica, ističe Endre Tieger u članku Što tu radi Crna Gora? Što će donijeti mađarsko predsjedanje EU? u mađarskom časopisu Economx od 1. srpnja.

Obrambena industrija: novac, novac, novac

Još prije godinu dana španjolsko-belgijsko-mađarski trojac računao je s time da će se u razdoblju od godinu i pol njihova predsjedanja obaviti srednjoročna revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a za razdoblje 2021.-2027. To se dogodilo u veljači ove godine, a odlučeno je da se isplati iznos od 64,6 milijardi eura (od čega su 33 milijarde eura krediti, a 10,6 milijardi pregrupiranjem). Prema detaljima, dodatni izvori će se potrošiti kako slijedi:

Plus 50 milijardi eura za Ukrajinu (17 milijardi eura bespovratnih sredstava i 33 milijarde eura zajmova), dodatnih 2 milijarde eura za “Upravljanje migracijama i granicama”, dodatnih 7,6 milijardi eura za program „Susjedstvo i svijet“, dodatnih 1,5 milijardi eura za Europski obrambeni fond u okviru novog instrumenta STEP (Europska platforma za strateške tehnologije), dodatnih 2 milijarde EUR za instrument fleksibilnosti, dodatnih 1,5 milijardi eura za rezervu solidarnosti i hitne pomoći.

Osim navedenog sporazuma država članica, Europska komisija već je u ožujku predstavila Europsku obrambenu strategiju (EDIS) koja po prvi put cjelovito opisuje buduću viziju politike Europske unije u pogledu obrambene industrije do 2035. godine. Planom bi se istovremeno povećali proizvodni kapaciteti zemalja članica EU i smanjio udio uvoza u sektoru.

Strategija definira tri cilja: Do 2030. obrambena trgovina unutar EU treba činiti najmanje 35 posto obrambenog tržišta EU; do 2030. najmanje 50 posto troškova nabave za obranu država članica, a 60 posto do 2035. mora dolaziti iz europske obrambene tehnološke i industrijske baze; do 2030. zemlje članice moraju nabavljati najmanje 40 posto obrambene opreme u okviru projekata zajedničke nabave.

Povećanje obrambene spremnosti i povećanje suvereniteta Unije također će zahtijevati dodatne napore od strane država članica. Razvoj obrambene industrije EU-a, iako jača NATO, može donijeti napetosti sa Sjedinjenim Državama, koje bi mogle predviđati smanjenje vlastitog izvoza oružja. Iako EU želi postići smanjenje udjela uvoza, zbog dodatnog uvoza potrebnog za poticanje europske proizvodnje, to u praksi također može dovesti do povećanja uvoza.

Još najmanje 100 milijardi eura nedostaje za modernizaciju obrambene industrije zemalja članica. Za financiranje je predloženo zajedničko zaduživanje, ali su države članice oko toga bile podijeljene. Mađarsko predsjedanje EU može postići rezultate na tom području ako uspije približiti stajališta država članica.

Širenje: ključ uspjeha je Crna Gora

Mađarska vlada također je kao prioritet označila unapređenje politike proširenja. Tijekom predstavljanja plana za šestomjesečno razdoblje predsjedanja János Bóka, ministar zadužen za europske poslove, rekao je da bi EU trebao razmišljati o dosljednoj politici proširenja koja se temelji na zaslugama.

Već u proljeće Europsko vijeće je razmotrilo pripreme vezane uz proširenje i unutarnje reforme, što je jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja.

Nadovezujući se na preporuku Komisije od 12. ožujka 2024., kao važan korak u proširenju na Zapadni Balkan, Europsko vijeće odlučilo je započeti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Planirani fokus mađarskog predsjedanja na Zapadni Balkan rimuje se s ovim zaključkom Vijeća, odnosno rad predsjedavajućeg trija bit će uključen u štafetu koju mađarsko predsjedanje preuzima od belgijskog u organizaciji i održavanju uspješne Konferencije o Zapadnom Balkanu.

Izvještaj Europske komisije IBAR, koji pozitivno ocjenjuje poduzete korake u području vladavine prava, ključan je za pristupanje Crne Gore EU. Izvješće IBAR bilo je bitan preduvjet za zatvaranje novih pristupnih poglavlja, koja bi, kada budu završena, mogla otvoriti put mađarskom predsjedanju za postizanje značajnih uspjeha u integracijskom procesu Crne Gore u sljedećih šest mjeseci.

Službeni pregovori o pristupanju Ukrajine i Moldavije Europskoj uniji započeli su neposredno prije početka mađarskog predsjedanja. No, potez je samo simboličan. Čelnici EU-a otada su brzo istaknuli da proširenje ostaje proces “temeljen na zaslugama”, unatoč ubrzanoj procjeni kandidatura Ukrajine i Moldavije. János Bóka već je izjavio kako ne očekuje da će proces doći do točke u kojoj bi došlo do otvaranja poglavlja s Ukrajinom pod mađarskim predsjedanjem. Stoga ne možemo očekivati nikakve administrativne pomake na tom području tijekom mađarskog predsjedanja.

Na proširenje također utječe činjenica da će, uz pretpostavku određenog iznosa, planirani proces proširenja značajno utjecati na obujam EU fondova koji su dostupni Mađarskoj. Službe Komisije ispituju strukovno-političke i političke (donošenje odluka i veto) učinke sljedećeg kruga proširenja prema različitim scenarijima. Očekuje se da će ovaj dokument biti dostupan u jesen 2024.

Prijelazno razdoblje

Šestomjesečni mandat mađarskog predsjedanja EU-om, koji je započeo 1. srpnja 2024., suočit će se s brojnim izazovima, posebice će biti teško napredovati u zakonodavnom smislu. Jedan od glavnih razloga za to je što institucionalni sustav Europske unije prolazi kroz tranzicijsko razdoblje nakon izbora za Europski parlament. Prijelazni rok ima dvije glavne karakteristike.

S jedne strane, politička neravnoteža je značajna, budući da novi zastupnici u Europskom parlamentu još nisu formirali stabilne političke skupine i frakcije, a za povratak u normalno funkcioniranje trebat će vremena. Dakle, zakonodavni proces može biti sporiji u ovom razdoblju, ali će se ovaj problem ipak riješiti prije, očekivano do kraja rujna.

Druga čimbenik koji igra ulogu kočnice je što bi imenovanje i odobravanje članova nove Europske komisije moglo potrajati nekoliko mjeseci, čak i do kraja godine. Iako će stara Komisija ostati na dužnosti do imenovanja nove, očekuju se ograničene zakonodavne aktivnosti, budući da novi politički prioriteti i programi još nisu u potpunosti oblikovani.

Tijekom prijelaznog razdoblja, zakonodavni proces je sporiji nego obično, a glavne zakonodavne inicijative odgađaju se dok nova Komisija i Parlament ne počnu stabilno funkcionirati. Dakle, tijekom mađarskog predsjedanja EU-om ne možemo očekivati napredak u većim zakonodavnim pitanjima.

Prilike u sljedećem polugodištu

Pola godine mađarskog predsjedanja EU višestruko je težak teren. Pokazatelj uspješnosti koji se može nazvati tradicionalnim, tj. u napredovanju EU zakonodavnih spisa, neće biti mjerodavan. U politici proširenja članice su požnjele dosta „niskih plodova“, odnosno lako dostupnih i dobro komuniciranih rezultata još prije mađarske vlade, no u slučaju Crne Gore u narednom razdoblju mogu se postići vidljivi rezultati. Sve u svemu, može se zaključiti da mađarska vlada može lakše naći harmoniju između država članica u području obrambene industrije i povećanja konkurentnosti. No, ne zaboravimo da se očekuju oštre rasprave oko kohezijske politike, gdje Mađarska u sličnoj situaciji može pronaći saveznike u članicama, budući da je buduća raspodjela EU fondova ključna za nemali broj država.

* Endre Tieger, analitičar EuroAtlantic Consultinga

Economx/Hrvatsko nebo