U BiH entitetske vlade dobro funkcioniraju iako se utjecaj “državne krize” ne može izbjeći

Zahvaljujući decentraliziranom ustroju BiH, politička i institucionalna kriza na razini države ne odražava se presudno na entitete, gdje je, zapravo, koncentrirana većina ovlasti bitnih za svakodnevni život stanovnika. Iako ne treba podcijeniti posljedice zastoja u funkcioniranju koalicije na državnoj razini i posljedičnog utjecaja na rad institucija BiH, činjenica je da entitetske i niže razine vlasti dosta dobro djeluju u danim okolnostima.

Demonstrira se to, naravno, kroz rad Vlade Republike Srpske, koja je politički monolitna, ali i Vlade Federacije BiH, gdje partneri uspijevaju politikom dogovora pokrenuti brojne važne procese. Zahvaljujući tome financijski sustav je stabilan, radi se na projektima u mnogim oblastima, kao što je cestogradnja, a nastoje se riješiti i sustavni problemi u energetici i socijalnoj politici. Primjera radi, u Federaciji se grade gotovo sve preostale dionice autoceste na koridoru Vc. Istodobno se radi i brza cesta kroz Lašvansku dolinu te nekoliko energetskih projekata. U RS-u je također aktivno nekoliko gradilišta autoceste, kao i izgradnja hidro i solarnih elektrana. U oba entiteta ove je godine najavljeno i otvaranje više proizvodnih pogona.

Gospodarska suradnja

Sve je to u službi boljeg života građana, u čemu, uz federalnu, sudjeluju i vlade većine županija. Naime, mnogo je podijeljenih nadležnosti između Federacije i županija i bez njihova koordiniranog djelovanja izostali bi i rezultati. Ključna je ipak gospodarska aktivnost i fokus obiju entitetskih vlada je na tome, piše portal Večernjeg lista BiH. Ona u RS-u povremeno se suočava s nedostatkom kapitala, što mnogi objašnjavaju utjecajem zapadnih sankcija protiv čelništva tog entiteta. Zato je vjerojatno RS-u i važnije da dobije povoljniji omjer raspodjele sredstava od neizravnih poreza, kao i prikupljenih sredstava od posebnih trošarina Regulatorne agencije za komunikacije i Elektroprijenosa BiH, koja su trenutačno blokirana na zajedničkom računu. Kao što je poznato, raspodjelu ovih sredstava politika iz RS-a stavlja kao uvjet za usvajanje državnog proračuna, piše Vecernji.ba. To samo pokazuje da određene posljedice krize na razini BiH osjete svi u zemlji. Svakako bi situacija bila povoljnija kada bi barem entitetske vlade međusobno više i bolje surađivale i koordinirale svoje aktivnosti. Čini se kako ih trenutačno jedino povezuje novac iz projekata stranih donatora i kreditora, a to nije dobro. Praksa održavanja zajedničkih sjednica entitetskih vlada nikada nije zaživjela, iako su one povremeno organizirane. U aktualnom izbornom mandatu takva sjednica održana je samo nekoliko mjeseci nakon što su vlade imenovane, u lipnju prošle godine. Međutim, unatoč najavama, od tada do danas nije održana nova, a upitno je koliko je realizirano i ono što je tada dogovoreno.

Zajednički ekonomski prostor

Tada su obje vlade iskazale spremnost da zajedno rade u stvaraju boljeg ambijenta za građane i poslodavce kako ne bi odlazili iz BiH. Najavljeno je da će se raditi zajednički na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, a onda i na drugim nužnim zakonodavnim okvirima i reformama koje se podjednako tiču građana obaju entiteta. Nešto od toga je možda i urađeno, ali ne koliko se moglo i trebalo jer usklađivanje propisa i odluka na entitetskoj razini sigurno bi olakšalo život stanovnicima BiH te pozitivno utjecalo na gospodarstvo, uključujući privlačenje stranih investitora. Uostalom, mnogi projekti, poput onih u cestogradnji, izravno zahtijevaju međuentitetsku suradnju i koordinaciju. Umnogome bi posao entitetskih vlada olakšao i priljev sredstava iz Plana rasta, po kojem Bosni i Hercegovini ukupno pripada milijardu eura. Ovaj europski plan predviđa dodjelu novca za jačanje ljudskog kapitala u oblastima kao što su obrazovanje, inovacije, digitalizacija, mobilnost, migracije, odlazak kvalificirane radne snage, ekonomsko osnaživanje žena i zelena agenda. Cilj je omogućiti snažniji rast ekonomije, osigurati vladavinu prava, funkcionalnije institucije, kao i osnažiti poslovnu klimu i sačuvati ljudske resurse u BiH. Koliko god entitetske vlade trenutačno uspijevale izbjeći utjecaj krize s državne razine na svoj rad i rezultate, sigurno je da bi posao svima bio lakši kada bi se prevladali politički problemi vladajuće koalicije u BiH, usvojio državni proračun, deblokirala akumulirana sredstva te relaksirali odnosi do te mjere da održavanje zajedničkih sjednica dviju entitetskih vlada s konkretnim rezultatima postane redovita praksa.