IZ STRANIH MEDIJA/Viktor Orban: euroskeptik na čelu Europske unije

Mađarska preuzima predsjedanje EU-om. Hoće li Europska unija u idućih šest mjeseci igrati onako kako bude svirao Viktor Orban? I što Mađarska planira na čelu Unije? – Na ta pitanja potražio je odgovore Bernd Riegert u njemačkom glasilu DW (Deutsche Welle). Povod je to što je Mađarska preuzela danas, 1. srpnja, šestmjesečno predsjedanje Vijeću Europske unije, u kojem se u raznim formatima (unutarnji poslovi, vanjski poslovi, pravosuđe, unutarnji poslovi, financije itd.) sastaju, u pravilu jednom mjesečno, ministri država članica, u Bruxellesu. Odluke Vijeća važne su za zakonodavstvo i politike Europske unije. Zemlja koja predsjeda organizira, u pravilu, i jedan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova država članica na svom teritoriju, takozvani “Gymnich”.

Desno-nacionalni mađarski premijer Viktor Orban je prvi predsjednik Vijeća EU-a koji javno napada institucije EU-a, koji ih degradira. U svojim govorima i intervjuima u Mađarskoj, on je u više navrata tvrdio da EU ugrožava mađarski suverenitet, da Unija uništava srednje velike firme i agrarni sektor. I da baš zbog toga on mora otići u Bruxelles, kako bi “prodrmao tamošnje strukture moći”, piše Riegerta pa nastavlja:

Mađarska je u nekoliko posljednjih godina u više navrata uložila veto na odluke preostalih članica Unije. Usprkos načelnom raspoloženju mađarske vlade, a ono se može nazvati euroskeptičnim, ministar za europska pitanja Janos Boka je zajamčio da će njegova zemlja biti „iskreni posrednik”.

Mađarska će do konca ove godine voditi sastanke Ministarskog vijeća, definirati točke dnevnog reda na zajedničkim sastancima, a predvodit će i pregovore s Europskim parlamentom kao zakonodavnim tijelom EU-a.

Mađarska na optuženičkoj klupi

Janos Boka (d.) prilikom prezentacije mađarskog predsjedanja EU-om, koje se odvija pod motom “Make Europe Great Again”Foto: Peter Lakatos/EPA

Nikada ranije se u povijesti EU-a nije dogodilo da jedna zemlja predsjedateljica EU-a ima toliko puno sukoba s Bruxellesom kao što ih ima Mađarska. Protiv vlade u Budimpešti u tijeku je postupak po članku 7. EU-ugovora, i to zbog potencijalnog ugrožavanja načela vladavine prava u toj zemlji. Protiv Mađarske je i Europska komisija pokrenula nekoliko postupaka zbog kršenja normi pravne države. Europski sud je nedavno Mađarsku osudio na plaćanje poveće novčane kazne zbog toga što vlada ne provodi na korektan način zajedničku politiku azila i migracija.

Viktor Orban je rekao da je „zgrožen” tom presudom i najavio da je neće prihvatiti. A sve one šefove država i vlada koji su drugačijeg mišljenja mora se „potjerati”, kazao je Orban. I sad se optuženik na šest mjeseci seli na mjesto predsjedavajućeg – i pola godine bi trebao neutralno posredovati. Mnogi promatrači u Bruxellesu sumnjaju da je to uopće moguće.

Mađarska želi novac

Posebno je pikantno natezanje između premijera Orbana i šefice Europske komisije Ursule von der Leyen po pitanju financijske pomoći Budimpešti. Ipak mađarska vlada jasno odbacuje EU i njezina načela pravne države u aktualnom obliku, Orbanov kabinet ipak inzistira na isplati novca iz Fonda za obnovu od posljedica pandemije koronavirusa, odnosno Kohezijskog fonda.

EU je „zamrznuo” ukupno 30 milijardi eura financijske injekcije, i to zbog konkretne opasnosti od korupcije u Mađarskoj, odnosno ocjene da se sudove u Mađarskoj više ne može smatrati neovisnima.

Jedan dio tog novca je u međuvremenu „odmrznut”, to se napravilo kako bi se pridobilo (neki kažu i „kupilo”) Orbanovu podršku slanju dodatne pomoći (političke i vojne) Ukrajini. Prvi put u povijesti je dakle predsjednik Vijeća EU-a kažnjen zbog nepoštivanja takozvanog „mehanizma pravne države”.

Mađarska ne želi pomoći Ukrajini

Mađarski ministar za europska putanja Janos Boka jasno je poručio Ukrajini da se ne nada brzom napretku po pitanju pregovora oko članstva, koji su formalno otvoreni 25. lipnja. Za vrijeme mađarskog predsjedanja neće se otvoriti nijedno od 35 pregovaračkih poglavlja, kaže on.

Budimpešta ionako već neko vrijeme blokira financijsku pomoć Kijevu, gdje god je to moguće. Trenutno se Mađarska opire dati pristanak na slanje vojne pomoći Ukrajincima „teške” 6,6 milijardi eura iz jednog fonda Unije. Hoće li Mađari i u drugom polugodištu, kao zemlja koja predsjeda Unijom, i dalje inzistirati na svom vetu po tom pitanju?

Na to vlada Mađarske za sada nije dala jasan odgovor. Ali i to bi bio jedinstven potez za jednu zemlju, koja želi biti „iskreni posrednik” – za zemlju dakle koja u ulozi predsjedateljice Unijom zapravo treba poduzeti sve što je moguće kako bi se postiglo kompromisno rješenje.

Mađarski premijer koji usprkos sankcijama EU-a i dalje njeguje dobre ekonomske odnose s ruskim poduzećima, tijekom kampanje za europske izbore se prezentirao kao lider koji se zalaže za mir. „Nećemo dozvoliti da nas se uvuče u nikakva rat, nećemo dozvoliti da nas prisile prihvatiti nikakve ilegalne migrante, a pogotovo nećemo dozvoliti da nam preodgajaju djecu”, rekao je Orban na proslavi državnog praznika u ožujku.

Napredak na Zapadnom Balkanu

Zemlje zapadnog Balkana koje žele postati dijelom EU-a, mogu se pak nadati novom poletu po pitanju pregovora s Unijom. Pritisak koji stiže iz nekih dijelova EU-a u korist (početka) pregovora s Ukrajinom, trebao bi se preusmjeriti ka zapadnom Balkanu, najavio je ministar Boka. „Predsjedništvo si je kao cilj postavilo i prelijevanje tog entuzijazma na zapadno-balkanske zemlje, kako bi se sve one mogle približiti članstvu”, rekao je Boka u Bruxellesu.

Treba se poći od toga, dodao je, da se sa Srbijom može otvoriti cijeli niz novih pregovaračkih poglavlja. Mađarska i Srbije su rezervirane po pitanju europske politike prema Ukrajini, te su (više) prijemčive za ruske zahtjeve. Srbija se, kako ocjenjuje Europska komisija, zbog sve autoritarnijeg državnog poretka proteklih godina više udaljila od članstva nego što mu se približila.

Što se tiče Crne Gore, Mađarska kao predsjedateljica EU-a planira s Podgoricom zatvoriti što je više moguće pregovaračkih poglavlja. Napredak bi se trebao postići i po pitanju Sjeverne Makedonije i Albanije. S te dvije zemlje Mađari u idućem polugodištu planiraju eventualno i održavanje vladine konferencije između EU-a i Skopja, odnosno Podgorice, kako bi se “poguralo” pregovore.

Po pitanju Ukrajine Budimpešta isključuje mogućnost održavanje iste takve konferencije s kijevskim vlastima.

Mađarska (ne)moć

Utjecaj koji predsjedateljica Vijeća ima na vođenje poslova EU-a ipak se ne treba precijeniti, smatra Thu Nguyen iz think-tanka Jacques-Delors-Center u analizi za magazin “Internationale Politik” („Međunarodna politika”). Program predsjedanja ionako je odavno poznat, tvrdi Nguyen, i dodaje kako Mađarska može eventualno staviti nekoliko vlastitih akcenata na to.

Neposredno nakon izbora novog saziva Europskog ionako se po pitanju zakonodavstva ne događaju velike stvari, opominje Nguyen. I smatra da se mađarsko predsjedanje „događa u vrijeme u kojem su europske institucije zabavljene kadrovskim križaljkama, i prije svega imenovanjem nove Komisije.

Zbog toga će se u tih pola godine događati relativno malo zakonodavnog posla, u čijem je procesu posebno važna uloga zemlje predsjedateljice”, smatra ova stručnjakinja. I zaključuje kako neće biti vjerojatno ni puno potrebe za Mađarskom u ulozi posrednika u trilateralnim pregovorima između Komisije, Vijeća i Europskog parlamenta – zaključuje se u članku DW-a.

DW/Hrvatsko nebo