U javnost procurili detalji nacrta Sporazuma o “mirnom razdruživanju” Republike Srpske i Federacije BiH

U javnost su procurili detalji Sporazuma o mirnom razdruživanju Republike Srpske (RS) i Federacije BiH, izvijestila je sinoć u kraćem izvješću beogradska Politika. U njemu se navodi da će „dokument o mirnom razdruživanju“ imati naziv “Sporazum o potrebi pokretanja procedure reguliranja odnosa Republike Srpske i FBIH u skladu s Daytonskim sporazumom i međunarodnim aktima”. Početkom sljedećeg tjedna taj će materijal biti dostupan narodnim zastupnicima, a kako neslužbeno doznaje „Glas Srpske”, bit će održana i posebna sjednica Narodne skupštine RS. Iz dosad dostupnih informacija nije posve razvidno što je temeljna ideja sada iniciranog “razdruživanja”: samo razgraničenje ovlasti između dvaju entiteta i pretvaranje Bosne i Hercegovine u njihovu konfederaciju, ili je riječ o Dodikovu manevriranju s krajnjim ciljem punog odvajanja Republike Srpske od Federacije BiH.

“Mi smo to vrlo studiozno uradili. To je na bazi Daytonskoga mirovnog sporazuma“, koji „predviđa da je Republika Srpska [ugovorna] strana kao što je i Federacija. Tu se ne će uključivati zajednička razina. Ona nema ništa s tim, izvedena je iz dva entiteta. A sve što se događa u BiH upravo želi da favorizira tu priču o zajedničkim, odnosno centralnim, kako to muslimani vole da kažu, tijelima [vlasti] ”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

Dokument, navodi Politika, „predviđa formiranje dviju nezavisnih političkih i teritorijalnih cjelina koje će funkcionirati u skladu sa sporazumom. Dokument će biti poslan i u parlament drugog entiteta.“ On „obuhvaća probleme i protupravne radnje s kojima se Republika Srpska suočava od dana potpisivanja Daytonskog sporazuma pa do danas. I vrlo je jasno da te radnje i pokušaji ne će stati, a krajnji cilj upravo i jest ukidanje Republike Srpske. I stvaranje unitarne BiH”, izjavio je Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske.

Oni koji su radili na izradi Sporazuma neformalno kažu da će narodnim zastupnicima biti poslana informacija o tomu kako je godinama narušavan Daytonski sporazum. Kažu i da tu nije riječ o secesiji [odcjepljenju], te da su razdruživanje odavno započeli u FBiH, pa stoga s RS-u nemaju velika očekivanja od političkog Sarajeva.

„Ono što se nalazi u sporazumu, a što je najvažnije, u skladu je s Daytonskim mirovnim sporazumom. I to je ono što treba isticati. Mi nismo tražili ništa što je izvan toga. Republika Srpska jest strana potpisnica tog sporazuma. Znači, ako ste mogli da ga zaključite kao strana, možete ponuditi i ovakav sporazum. Vidjet ćemo kako će na to reagirati političko Sarajevo. Međutim, ta politika iz Sarajeva do sada nije pokazala razumijevanje ni za šta, tako da ne treba imati velika očekivanja”, istaknuo je Željko Budimir, ministar za znanstvenotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS-a.

Dokument je, kako navodi Politika, „reakcija na stalne napade međunarodne zajednice, ali i političkog Sarajeva, kažu dužnosnici Srpske. Oni poručuju i da je riječ o mirnom rješavanju problema, i zaštiti interesa Srpske.

Diplomati SAD-a i drugi zapadni dužnosnici upozoravaju da Republika Srpska nema pravo na osamostaljenje, da to Daytonski sporazum ne predviđa niti to omogućuje.

Daytonsko-pariški mirovni sporazum potpisan je g. 1995. Potpisali su ga predsjednici triju država: Srbije, Slobodan Milošević, Hrvatske, Franjo Tuđman, i predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbgović. Svjedoci su i neke vrste jamci bili predstavnici važnih svjetskih sila predvođenih SAD-om.

Republika Srpska nije dakle, iako se to tvrdi u ovom najnovijem dokumentu iz tog entiteta, potpisnica tog sporazuma. Naprotiv, tadašnje vodstvo Republike Srpske odbijalo je prihvatiti Daytonski sporazum, ali je na to bilo prisiljeno nakon hrvatske oslobodilačke akcije Oluja početkom kolovoza 1995., a osobito nakon zajedničke operacije hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH Maestral, 8. – 15. rujna 1995.

Iz dosad dostupnih informacija nije posve razvidno što je temeljna ideja “razdruživanja”: je li riječ o razgraničavanju ovlasti između dvaju entiteta i pretvaranju Bosne i Hercegovine u njihovu konfederaciju, ili o etapnom pokušaju s ciljem punog odvajanja Republike Srpske od Federacije BiH u smislu proglašenja samostalne države “Republike Srpske” i/ili,daljnjim slijedom događaja, njezina eventualnog pripojenja Republici Srbiji te ‘utapanja’ u njezin državni subjektivitet.

Riječ “razdruživanje” bila je ključna u procesu osamostaljivanja Hrvatske i Slovenije, koje su odbijale da se to što politički čine okvalificira kao “odcjepljenje” odnosno “secesija”. Pravno gledano, razlika je u tomu što se “odcjepljenjem” omogućuje da državni kontituitet zadrže oni dijelovi odnosno entiteti koji se ne odcijepe, dok se pri razdruživanju zajednička država ne samo raspada, nego i prestaje postojati, zato što je ostala bez jednoga ili više svojih konstitutivnih dijelova.

Hrvatsko nebo