Na lokalnim izborima u BiH sudjelovat će 300 stranaka i neovisnih kandidata
Vrijeme:2 min, 30 sec
Na lokalnim izborima u BiH koji su zakazani za 6. listopada sudjelovat će 300 stranaka, koalicija i neovisnih kandidata, a nove tehnologije nadzora u utvrđivanju rezultata glasanja bit će primijenjene na deset posto biračkih mjesta, potvrdilo je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP).
Izbori za nova tijela vlasti u općinama i gradovima uobičajeni su test popularnosti stranaka koje imaju vlast na državnoj razini i u entitetima, a predsjednica SIP-a Irena Hadžiabdić novinarima je u Sarajevu potvrdila kako je i ove godine za sudjelovanje na njima vladao veliki interes, piše HINA.
Prijave za sudjelovanje na izborima poslale su 122 političke stranke a 117 ih je dobilo suglasnost SIP-a jer je utvrđeno da ispunjavaju zakonske kriterije. Na izborima će moći sudjelovati i oko 180 neovisnih kandidata.
– Te se brojke čine velikima no za izbore 2020. godine bilo je prijavljeno više od 500 političkih subjekata, podsjetila je Hadžiabdić. Do 8. srpnja je rok za podnošenje kandidacijskih listi a predsjednica SIP-a potvrdila je kako će ovom tijelu biti veliki izazov provesti izmjene izbornog zakona što ih je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt a odnose se na zabranu kandidiranja osobama osuđenim za ratne zločine pred domaćim, međunarodnim ili sudovima drugih država.
Jedinstvene evidencije o takvim osobama nema ni u BiH, no dodatni je problem prikupljanje takvih informacija iz susjednih država. Kako je pojasnila Hadžiabdić, od Hrvatske, Srbije i Crne Gore je posredstvom ministarstva pravosuđa BiH zatražena dostava podataka o državljanima BiH koji su tamo osuđeni za ratne zločine no odgovora na taj zahtjev još nema. Schmidtovim izmjenama izbornog zakona od ove je godine zabranjena i preuranjena izborna kampanja, a promoviranje stranaka i kandidata dopušteno je samo mjesec dana prije provedbe izbora.
– Tolerancije na kršenje odredbi izbornog zakona neće biti, kazala je Hadžiabdić ističući kako je preuranjena kampanja zabranjena kako bi svi sudionici imali ravnopravan tretman odnosno kako netko iz vlasti ne bi zlorabilo pozicije na kojima se nalaze. Veliki izazov za SIP predstavlja i uvođenje novih tehnologija odnosno elektroničkog nadzora nad regularnošću izbornog procesa. Kako je potvrdila Hadžiabdić, na listopadskim će izborima one biti primijenjene na 460 biračkim mjesta odnosno oko deset posto od njihova ukupnog broja a cilj je testirati sve mogućnosti kako bi onda oprema poput skenera glasačkih listića bila u funkciji do općih izbora 2026. godine.
Nabavku te opreme SIP za sada financira uglavnom inozemnim donacijama pa je tako za ovo EU osigurala više od 700 tisuća eura, a vlada SAD kroz programe USAID-a oko pola milijuna eura. Cilj uvođenja novih tehnologija je spriječiti izbore prijevare odnosno krivotvorenje izbornih rezultata i manipulacije identitetom birača.
Upravo su tehnike izmjene izbornog zakona bile među uvjetima koje je postavila EU kako bi BiH mogla nastaviti proces pregovora o punopravnom članstvu no stranke koje čine vladajuću koaliciju u toj zemlji ni oko toga se nisu uspjele dogovoriti pa ih je potkraj ožujka nametnuo Schmidt. Učinio je to tek tri mjeseca nakon što ih je jasno upozorio da će intervenirati ne budu li sami u stanju postići dogovor.
Vrisak.info / Hrvatsko nebo
