Najvažnije je da vlasti same donose odluke o EU konsenzusom legitimnih predstavnika u BiH

Vjerojatno je posljednji put u aktualnom mandatu povjerenika Europske unije za susjedstvo i proširenje u BiH stigao Olivér Várhelyi neposredno prije održavanja europskih izbora i u vremenu nove teške krize u zemlji nastale nakon niza odluka međunarodnih aktera koje su isprovocirale radikalne poruke i poteze vlasti Republike Srpske, piše Večernji list BiH.

To pogoršanje situacije došlo je u vremenu kada su se najmanje očekivale negativne vijesti jer je potkraj ožujka Europsko vijeće donijelo odluku o otvaranju pregovora s BiH te su ambicije bile ubrzati ovaj put i dobiti datum otvaranja pregovora.

Susret s liderima

Mađarski diplomat na čelu europskog resora za susjedstvo i proširenje susreo se zbog toga jučer, ususret održavanja dijaloga na visokoj razini, odvojeno najprije s vodećim političarima u zemlji, čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, SNSD-a Miloradom Dodikom te dužnosnicima iz “trojke”, predsjednikom SDP-a BiH Nerminom Nikšićem, Naše stranke Edinom Fortom te Naroda i pravde Elmedinom Konakovićem. Na tom sastanku Várhelyi je potaknuo sugovornike da ispune dva očekivanja kako bi Europska unija formalno sazvala Međuvladinu konferenciju s BiH, što je službeni datum početka pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Uslijedio je dijalog na visokoj razini, gdje su sudjelovali predstavnici EU te svih razina vlasti BiH predvođeni predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Ona je, nakon održanoga trećeg takvog sastanka koji se ranije održao u Sarajevu, zatim u Bruxellesu te jučer, opet u Sarajevu, istaknula kako nazočnost velikog broja sudionika govori “o našoj zajedničkoj opredijeljenosti kada je u pitanju Europska unija, put naše domovine BiH, ali i o posvećenosti kada je u pitanju rad na preostalim reformama, bez obzira na sve izazove”. – Podsjetit ću kako je Europsko vijeće 21. ožujka svojom odlukom otvorilo pristupne pregovore BiH s EU-om te pozvalo Komisiju da pripremi pregovarački okvir. Imali smo vrlo konstruktivne razgovore o temama koje se tiču reformi i tek stoje ispred nas. Mi se moramo nastaviti kretati naprijed i nastaviti raditi uz sve izazove u kojima se nalazimo u ovome trenutku te moramo tražiti rješenja kako bismo nastavili ispunjavati naše reforme – rekla je predsjedateljica Vijeća ministara BiH. Istaknula je kako jedna od glavnih obveza vlasti nakon otvaranja pregovora predstavlja imenovanje glavnog pregovarača i dvojice zamjenika te određivanje pregovaračke strukture te imenovanje pregovaračkoga tima. Ona je pri tome otkrila trenutačne prioritete. – Ono što je također pred nama, na čemu intenzivno radimo u ovom trenutku, jest usuglašavanje preostale tri mjere vezane uz EU Plan rasta. Danas očekujem finalno izjašnjene Tima za Plan rasta i nadam se da ćemo imati razinu od 100% usuglašenosti s predloženim reformama Europske komisije – navela je. Izvijestila je kako su vlasti BiH od Europske komisije u petak dobile informaciju o konačnom sveukupnom iznosu sredstva koja se izdvajaju za BiH kada je Plan rasta u pitanju te da je riječ o iznosu od 1,085 milijardi eura.

Proračun uvjet

– Ono što moram u ovome trenutku posebno naglasiti jest da je za provedbu Plana rasta preduvjet usvojen proračun – istaknula je. Nije propustila istaknuti ni preostale zakone koje vlasti moraju odmah donijeti, navodeći Izborni zakon, Zakon o sudu, Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o graničnoj kontroli, Zakon o VSTV-u… No, iznad svega, najvažnijim je ocijenila kako vlasti BiH trebaju samostalno donositi odluke. – Istaknula bih kako nam je svima jasno da europska BiH mora sama donositi odluke i rješenja koja će biti rezultat unutarnjeg dijaloga, kompromisa i konsenzusa legitimnih političkih predstavnika u BiH. Jedino tako ćemo osigurati da BiH ostane stabilna, prosperitetna i suverena zemlja u krugu europske obitelji – rekla je Krišto. Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje podsjetio je na važnost donošenja odluke Europskog vijeća te pozvao na ispunjavanje preostalih uvjeta kako bi zemlja ubrzala svoj europski put. Ali i mogla koristiti europska sredstva. Ključnim je ocijenio prihvaćanje proračuna državnih institucija za 2024. godinu.