Mercedes (još) ne odustaje od benzinaca i dizelaša

Mercedes je korigirao vlastite planove po pitanju elektro-mobilnosti. Što to znači za budućnost automobila? A što za planiranu zelenu tranziciju u sektoru cestovnog prometa?

Cilj je bio ambiciozan: Mercedes-Benz je planirao da od 2030. godine proizvodi samo e-automobile, a već u idućoj godini je njemački proizvođač planirao prodati isti broj čistokrvnih e-auta i plug-in-hibrida kao i onih vozila u kojima je klasični motor s unutarnjim izgaranjem. Ali Mercedes je jako daleko od ostvarenja tog cilja. „Electric Only“ strategiju je već u veljači ove godine osobno „pokopao“ šef Mercedesa Ola Källenius, a kompanija iz Stuttgarta je obustavila i etabliranje nove platforme samo za elektro-vozila.

“U idućim godinama će postojati i jedno i drugo: električni auti i ultramoderni elektrificirani modeli s unutarnjim izgaranjem. A ako potražnja bude dovoljno velika, bit će ih i duboko u 2030-im godinama“, rekao je Källenius prije dva tjedna na Glavnoj skupštini tvrtke – i time zapravo još jednom javno priznao možda i najveću pogrešnu kalkulaciju u novijoj povijesti Mercedesa.

Naime, brojke prodanih električnih vozila stagniraju. Udio potpuno električnih automobila u ukupnom broju registriranih novih vozila u prvom kvartalu ove godine u Mercedesu je iznosio oko deset posto – isto kao i prošle godine. S hibridima, e-auti kod Mercedesa u globalnoj bilanci imaju udio od oko 10%, to je jako daleko od proklamiranog cilja (50%) do 2025.

I to ima posljedice: poduzeće je zaustavilo razvoj nove platforme za električna vozila. Platforme su u automobilskoj industriji nešto poput kompleta za gradnju, u kojima nastaju novi automobili. Do sada su platforme za elektro-vozila i klasične modele s unutarnjim izgaranjem bile iste – bez obzira radi li se o benzincima, dizelašima, elektro-modelima ili hibridima, sve se radilo na istoj pokretnoj vrpci, temeljna konstrukcija je za sve modele bila ista, a ovisno o tipu vozila se onda u njih ugrađivao odgovarajući pogon.

Platforma “MB.EA-Large” je to trebala promijeniti: po prvi put je trebala omogućiti da se i velike, luksuzne modele može od temelja sklapati u verziji s e-motorom, i to s povećanjem učinkovitosti, na primjer u domeni boljih, jačih baterija. Bio je to ambiciozan projekt, investicija u budućnost kompanije – ali i skup projekt. Preskup za aktualne podatke o (slaboj) prodaji električnih modela.

Neizvjesna budućnost elektro-mobilnosti

Za javni medijski servis SWR iz Mercedesa je potvrđeno da kompanija u svakom slučaju i ubuduće želi investirati u e-mobilnost. Trenutno je, kako je službeno komunicirano, pod upitnikom samo spomenuta platforma, ali ne i e-auti kao takvi. Mercedes će, kako je potvrđeno, nastaviti s daljnjim razvojem baterija, motora ili softwarea.

Mercedes tako zapravo samo slijedi trend koji vlada u automobilskoj branši. I BMW po vlastitom priznanju ne odustaje od motora s unutarnjim izgaranjem, kod VW-a je situacija slična. I to usprkos činjenici da su Volkswagenove brojke (prodanih vozila) znatno bolje nego kod Mercedesa. Prijeti li kraj planirane zelene tranzicije u sektoru e-mobilnosti?

Nesigurnost mušterija

Proizvođači automobila samo reagiraju na želje mušterija, kaže automobilski stručnjak Ferdinand Dudenhöffer u razgovoru za tagesschau.de. A kupci su pak trenutno nesigurni, i to jako – zbog postupaka politike, kaže on. “Iz političke domene stiže jako puno negativnih poruka, zbog tih poruka su kupci postali oprezniji”, kaže Dudenhöffer.

BYD u pohodu na Europu

Kao primjer navodi naprasni prekid isplate subvencija za e-automobile od strane savezne vlade, to je bilo prije Božića prošle godine. Odnosno medijsku pompu koja je pratila najavu šefice Europske komisije Ursule von der Leyen o tome da bi se trebalo još jednom preispitati već usvojenu zabranu prodaje benzinaca i dizelaša od 2035. u Europskoj uniji. Sve se to negativno odražava na prodaju e-vozila, dodaje njemački stručnjak.

A osim toga vlada i nesigurnost auto-branše zbog prijetećeg trgovinskog konflikta s Kinom. SAD je već uveo kaznene carine od 100 % na e-vozila iz Kine, i to zbog mogućeg narušavanja tržišne utakmice. Sve su glasniji zahtjevi i u EU-u da se slijedi primjer Amerikanaca. Stručnjaci pak upozoravaju na mogućnost nastanka takozvane “spirale kaznenih carina”: ako bi Kina također uvela posebne carine, to bi moglo imati znatne posljedice za njemačke proizvođače automobila. Kina je naime u ovom trenutku možda i najvažnije pojedinačno tržište – pogotovo u sektoru elektro-mobilnosti.

dw.com/hr/Hrvatsko nebo