BiH prijeti plaćanje više od milijardu maraka za arbitraže indijskim, hrvatskim i slovenskim tvrtkama
Vrijeme:3 min, 29 sec
ŠTETU ZBOG VIŠEGODIŠNJEG NESAVJESNOG RADA, ALI MOGUĆE I KORUPCIJE PLATIT ĆE GRAĐANI
Daleko najveća šteta BiH prijeti zbog tužbe indijskog biznismena i brata jednog od najvećih magnata u svijetu proizvodnje čelika Pramoda Mittala. On je pokrenuo jednu od najzahtjevnijih arbitraža u povijesti protiv Federacije Bosne i Hercegovine
Na deseci su sporova koji se vode ili su potencijalno pred pokretanjem pred međunarodnim arbitražnim sudištima protiv bosanskohercegovačkih kompanija, a u najvećem broju slučajeva izvjesno je kako će odluke biti negativne za domaće subjekte koji su godinama izbjegavali izvršavati obveze, bilo da su u pitanju ulaganja, ugovori o višegodišnjim partnerstvima ili pak spretnosti stranih investitora koji su se osigurali od mogućeg izbacivanja iz poslova, piše Večernji list BiH.
Raspleti s negativnim ishodom dodatno su dobili na težini nakon što je nedavno BH-Gas očekivano doživio fijasko na međunarodnom arbitražnom sudištu u Zürichu zbog jednostrane odluke da raskine opskrbu plinom posredstvom mađarskog plinskog operatora FGSZ te prijeđe na Turski tok, projekt ruskog Gazproma i Turske.
Indijci i HEP
Takvo “zadovoljstvo” je BH-Gas i Federaciju BiH koštalo 11,16 milijuna dolara, za što još uvijek nitko nije odgovarao iako je riječ o školskom primjeru korupcije i nesavjesnom radu koji je dva puta teži od afere s respiratorima, zbog koje je i bivši premijer Fadil Novalić završio u zatvoru.
No, nije to jedini spor oko BH-Gasa. Još jedan je još uvijek u tijeku, ali pred Vanjskotrgovinskom komorom BiH. Riječ je o dugovanjima koja potražuje zagrebački Monter SM s drugim izvođačima radova. U pitanju su neizmirene obveze za nikada korišteni plinovod između Zenice i Travnika. U taj projekt, što je također afera samo po sebi, prije 12 godina uloženo je 41,5 milijuna maraka, za što se EBRD-u plaćaju rate zajma, ali i kamate. Nitko nije odgovarao. No, daleko najveća šteta BiH prijeti zbog tužbe indijskog biznismena i brata jednog od najvećih magnata u svijetu proizvodnje čelika Pramoda Mittala. On je pokrenuo jednu od najzahtjevnijih arbitraža u povijesti protiv Federacije Bosne i Hercegovine.
Naime, Pramod Mittal je kroz svoju kompaniju GSHL (Global Steel Holdings Limited) kupio većinski udio u GIKIL-u, tvornici za proizvodnju sode u Lukavcu kod Tuzle. Nedugo nakon toga županijske tuzlanske vlasti pokrenule su istragu protiv GIKIL-a zbog navodnih nezakonitosti i curenja novca. Optužnica je podignuta protiv nekoliko odgovornih osoba, uključujući indijske i britanske državljane te državljane BiH. Nakon te istrage upravljanje GIKIL-om oduzeto je Pramodu Mittalu. On je zatim pokrenuo arbitražu protiv Vlade Tuzlanske županije, tražeći “teških” 300 milijuna dolara za izgubljenu dobit. Pramod Mittal tražio je da se i dug prema Stemcoru pokrije tako da kompanija KHK, koja je u vlasništvu Vlade Tuzlanske županije, plati 49 posto duga. Međutim, Vlada nije odgovorila na taj zahtjev, što je dovelo do arbitraže.
Odšteta Slovencima
Mittal tuži BiH zbog kršenja sporazuma između BiH i Vlade Republike Indije (BIT). GSHL je preuzeo vlasništvo nad GIKIL-om, a Vlada Tuzlanske županije zastupala je kompaniju KHK. Drugi, veći spor, koji, doduše, još nije stigao u fazu arbitraže, odnosi se na potraživanje Hrvatske elektroprivrede (HEP) od 100 milijuna eura od Rudnika i Termoelektrane Gacko (RiTE). Taj dug potječe iz prijeratnih ulaganja HEP-a u RiTE Gacko tijekom osamdesetih godina. Hrvatska je ulagala u energetiku, a RiTE Gacko je bio jedan od subjekata čiju su izgradnju sufinancirali uz uvjet isporuke jedne trećine električne energije. Međutim, od 1992. godine Hrvatska nije primila ugovorene količine električne energije, što je dovelo do zahtjeva za odštetom. U međuvremenu su i vlasti RS-a pokazale zube pa prijete kontratužbom. RS, naime, planira pokrenuti tužbu za HE Dubrovnik, koja je znatno veća od njihove za Gacko. Arbitraža koja je dobila epilog slovenske elektroprivrede tek bi se od ove godine trebala početi realizirati u isplatama odštete. Opet je u pitanju Elektroprivreda Republike Srpske koja je pristala plaćati Elektroprivredi Slovenije (HSE) zbog toga što nije isporučivala energiju za ulaganja u rudnik i termoelektranu Ugljevik. Slovenci su, naime, dobili presudu od 67 milijuna eura koja će se realizirati isporukama električne energije. Uz to, otplata glavnice u istom iznosu od 67 milijuna eura počinje potkraj lipnja ove godine i provodit će se tijekom punih sedam godina u čak četrnaest jednakih rata.