BUNOZA: U okviru Ustava osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s hrvatskim članom Predsjedništva
Vrijeme:2 min, 23 sec
Ministar pravde BiH Davor Bunoza, rekao je danas za Dnevni avaz, kako se ne slaže s ocjenama da se izmjenama Izbornog zakona koje je predložolo Ministarstvo pravde stvara posebna izborna jedinica za hrvatskog člana Predsjedništva.
“Hrvatski član Predsjedništva BiH mora pobijediti u barem tri od pet županije gdje žive Hrvati”
“U okviru postojećeg Ustava nastojimo osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s hrvatskim članom Predsjedništva, jer činjenica je da u praksi postoji problem. I u postojećem Izbornom zakonu imate u Zastupničkom domu BiH posebne izborne jedinice koje se sastoje od nekoliko kantona, pa i općina iz drugih kantona, da uvijek postoji uz većinu i određeni dodatni uvjet, npr. entitetska većina. Dodatni uvjeti uz većinu nisu nikakva novost u našem izbornom procesu, jer postoji legitiman cilj koji se želi postići”, ističe Bunoza.
Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet županija, a ako ne u tri, onda u dvije ili barem u jednoj županiji.
“Legitiman cilj je vrlo jasan, da Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, imaju vezu s članom Predsjedništva, kao što to imaju Bošnjaci u FBiH s bošnjačkim, odnosno Srbi iz RS sa srpskim članom Predsjedništva”, dodaje Bunoza.
“Predstavljanje konstutitivnih naroda u Domu naroda mora biti preciznije i adekvatnije”
Na kritike da se promjenom količnika za raspodjelu mandata nastoje povećati šanse većim strankama da dobiju značajno veći broj pozicija u županijskim parlamentima, odgovara da ove izmjene predstavljaju provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojom je precizirano da predstavljanje konstitutivnog naroda u Domu naroda mora biti što preciznije i adekvatnije.
“Izmjenama količnika nastojimo osigurati da predstavljanje konstitutivnih naroda, ne samo Hrvata već Bošnjaka ili Srba, bude što preciznije i adekvatnije. Ne radi se o izbacivanju ‘malih stranaka‘, nego postizanju što preciznijeg predstavljanja u Domu naroda i ne radi se uopće o drugim zakonodavnim tijelima kako se to pogrešno plasira u javnosti”,ističe Bunoza.
“Schmidtove izmjene su privremenog karaktera”
Novi test u vidu izmjena Izbornog zakona BiH danas je na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH. Iako nije usuglašen, Bunoza ga je kandidirao zato što je, kako kaže, svaki bitan zakon u posljednjih 15 mjeseci i po nekoliko puta bio na dnevnom redu prije usvajanja.
“Radi se o djelimično usuglašenom tekstu, a specifično je da je, šest dana nakon što je postavljen na e-konsultacije, visoki predstavnik donio izmjene i dopune koje reguliraju tehnički integritet. Međutim, u izmjenama visokog predstavnika se jasno navodi da je zakon privremenog karaktera, odnosno dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština BiH u istom tekstu ili uz izmjene i dopune. Dakle, ostavljena je mogućnost da se mijenja”, kaže Bunoza.
Na dnevnom redu danas je i Zakon o sudu BiH o kojem još ne postoji konsenzus u vezi sa sjedištem drugostupanjskog suda suda i određivanjem nadležnosti za krivična djela počinjena na teritoriji jednog entiteta.
hms.ba / Hrvatsko nebo
