Zločin nad Hrvatima Radešina
Vrijeme:1 min, 51 sec
U selu Radešine, uz Jablaničko jezero, 25. travnja 1993. pripadnici Armije BiH su na kućnom pragu ubili četvoricu Hrvata.
Mjesto Radešine se nalazi u općini Konjic, a pripada župi Jablanica. Udaljeno je 10 km od grada Konjica, 14 km od Jablanice, a dva km od magistralnog puta Jablanica-Konjic.
U jeku sukoba između A RBiH i HVO-a bilo je u okruženju muslimanskih postrojbi. Nakon višednevnoga odbijanja bjesomučnih napada i nedobivanja obećane pomoći te većeg broja ranjenika i nedostatka streljiva, HVO je zajedno s civilima Radešina krenuo u proboj 25. travnja 1993.
Na magistralnoj prometnici M17 zaustavili su pripadnike španjolskog UNPROFOR-a u nadi da će im oni pomoći. Španjolskom postrojbom zapovijedao je pukovnik Javiere Zorzo Ferrera, a njegov zamjenik bio je Jesus Fernando Saucho. UNPROFOR je razoružao vojnike HVO-a i prepustio ih na milost i nemilost Armiji RBiH.
Predali su ih pripadnicima zloglasnih Akrapa kojima je zapovijedao Mithat Pirkić i Crnih labudova pod zapovjedništvom Hase Tirića. Uz batinanje bojovnici HVO-a su pješke sprovedeni u logor OŠ-e Maksima Kujundžića u Čelebićima, a civili su zatočeni u hrvatske kuće u tom mjestu te u Ostrošcu.
Toga su dana na kućnim pragovima na Radešinama okrutno ubijena četiri Hrvata: Željko Azinović (rođ. 1965.), Stjepan Pandža (1942.), Branko Rajić (1937.) i Luka Matković (1928.). U logoru improviziranom u osnovnoj školi u Čelebićima umoren je Marijan Pandža pred očima malodobnih sinova i ostalih zarobljenika koje su mlatili do besvijesti.
Također, Bošnjaci su selo opljačkali i zapalili, baš kao i mjesnu crkvu Sv. Mihovila Arhanđela, a groblje devastirali.
Inače, prema popisu iz 1991. u Radešinama je živjelo 116 žitelja, od kojih 114 Hrvata. Danas je tu samo nekolicina mještana povratnika, uglavnom umirovljenika. Zapaljena crkva nakon posljednjeg rata je obnovljena te ju je posvetio tadašnji biskup mostarsko-duvanjski mons. Ratko Perić 29. rujna 2002.
Za zatvaranje i mučenje zarobljenih Hrvata sela Radešina, osim zapovjednika španjolskog UNPROFOR-a, javnost smatra odgovornima: zapovjednika 43. brdske brigade Armije RBiH Midhata Pirkića, zapovjednika Crnih labudova Hasana Tirića, zapovjednika postrojbe za specijalne namjene Zulfikar Zulfikara Ališpagu Zuku i njegova zamjenika Nihada Bojadžića te zapovjednika 4. lahke muslimanske brigade Nezima ef. Halilovića Muderissa.
Gotovo poslovično, kada je riječ o zločinima nad Hrvatima, nitko nije odgovarao.
nedjelja.ba / Hrvatsko nebo
