Može li Izborni zakon BiH biti rezultat rada domaćih vlasti?

Za hrvatske izbore u iseljeništvu aktivno registrirano 222.300 osoba, najviše ih je u Mostaru.

Najavljeno – učinjeno, tvrdi predsjednik SDP-a BiH. Uskoro će u parlamentarnoj proceduri biti Prijedlog Izbornog zakona koalicije na državnoj razini, čijim će usvajanjem izvan snage biti stavljene nametnute izmjene visokog predstavnika Christiana Schmidta. Ministar pravde tvrdi – zakon će se pred ministrima naći na narednoj sjednici Vijeća ministara. U oporbi nema optimizma. A, bliži se istek roka koji je dao visoki predstavnik da se usvoje amandmani na Ustav Federacije BiH kojim se regulira potvrđivanje Vlade Federacije BiH. Sljedeći tjedan je ključan.

Iako je kraj tjedna i očekivalo se da će do danas biti u parlamentarnoj proceduri najavljene tehničke izmjene Izbornog zakona, i dalje vlada optimizam koalicijskih partnera da će do usvajanja ubrzo doći, javlja BHRT.

“Evo da kažem, možda je i ekskluziva, mi smo kao pravi štreberi odradili opet svoj dio posla. Uradili smo tekst Prijedloga izmjena Izbornog zakona i proslijedili ga svim svojim partnerima i sada čekamo, čak su i napravljene neke komunikacije i očekujemo da vidimo kakve će reakcije biti. Naravno, treba se usuglasiti sve što je. Ogroman dio tog prijedloga koji smo poslali ustvari sadrži ono što je visoki predstavnik već nametnuo”, kaže predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Cilj je, kako tvrdi predsjednik SDP-a BiH, da zakon bude rezultat rada domaćih vlasti. Priznao je i da je ovo osobito važno predstavnicima iz Republike Srpske. Da koalicija vrijedno radi na ovome, potvrdio je i ministar pravde BiH koji je već na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH najavio ovo zakonsko rješenje.

“Mi smo završili e-konsultacije i još uvijek smo u fazi pribavljanja potrebnih mišljenja. Teoretski, postoji mogućnost da bude taj zakon na sjednici Vijeća ministara. Postoji mogućnost da bude na sjednici idući tjedan”, kaže ministar pravde BiH Davor Bunoza.

Bunoza ističe da samo zakon koji dođe od Vijeća ministara može doživjeti uspjeh. Zbog toga je SDA-ov Prijedlog Izbornog zakona dobio negativno mišljenje.

“U čemu je razlika? Razlika je u tome da vi kada zakon ide putem Vijeća ministara, da taj zakon mora proći e-konsultacije, dakle da se uključe građani, da svi daju komentare, moraju se pribaviti mišljenja relevantnih institucija i tek onda da se sačini zakon”, pojasnio je Bunoza

Optimizma nema u klupama oporbe, za SDA nemoguće je očekivati novo zakonsko rješenje. Jedino što bi se moglo dogoditi je da se od svih do sada predloženih zakona sastavi jedan i u prečišćenom tekstu dostavi u parlamentarnu proceduru.

“Jedino se može stići do kraja ovog mjeseca, odnosno do raspisivanja izbora je da se usvoji prečišćeni tekst Izbornog zakona koji bi bio kao zakon bez izmjena i dopuna, znači kao novi zakon. Sve drugo u ovakvoj političkoj situaciji koje bi tražilo usuglašavanje, odnosno dodatne razgovore po pitanju Izbornog zakona mislim da bi nas dovelo u situaciju u kojoj smo trenutno, a to je da nema dogovora”, navodi šef Kluba zastupnika SDA u PSBiH Šerif Špago.

Kraj mjeseca rok je koji je dao visoki predstavnik još prije godinu dana domaćim vlastima da u Federalnom paralmentu usvoje amandmane na Ustav kako se ponovno ne bi našli u situaciji kao prošli put, da se ne može imenovati Vlada Federacije BiH.

“Po meni ovaj rok koji je postavio visoki predstavnik, ja mislim da od te priče nažalost nema ništa. Mislim da će ostati ovako kako je to gospodin Schmidt napisao, predložio i donio. Nisam sretan zbog toga”, kaže zastupnik Naše stranke u Parlamentu Federacije BiH Dragan Mioković.

Ako do prvog svibnja ne dođe do usvajanja ovakvih izmjena, trajno će biti pravilo da za potvrđivanje Vlade Federacije BiH bude dovoljan potpis predsjednika i jednog od potpredsjenika Federacije BiH, što bi svaki naredni put moglo dovesti do preglasavanja jednog naroda.

vrisak.info/Hrvatsko nebo