Sumrak ljudskih prava: Amnesty kritizira „dvostruka mjerila“

“Kolektivna kazna” za Palestince

Navodi se da događaji u Pojasu Gaze predstavljaju “zakazivanje institucija koje su trebale brinuti o očuvanju univerzalnih principa i zajedničke ljudskosti nakon Drugog svjetskog rata i osigurati poštovanje obećanja ‘nikad više'”.

U izvještaju se posebno kritiziraju Izrael, SAD, EU i “neki europski” šefovi država i vlada.

Amnesty opisuje terorističke napade Hamasa od 7. listopada kao “užasne zločine”. Riječ je o napadima militantnih islamista koje SAD, Europska unija i neke druge zemlje kategoriziraju kao teroriste, a u kojima je ubijeno više od 1.200 Izraelaca, dok ih je 240 odvedeno kao taoce u Pojas Gaze.

Na konferenciji za novinare Julija Duhrov, šefica njemačke podružnice Amnesty International, izjavila je da ne koriste termin “teroristička grupa” ni za Hamas ni za druge grupe jer nije definiran međunarodnim pravom. Amnesty navodi da je Izrael odgovorio na napade “mjerama odmazde” koje se svode na “kolektivno kažnjavanje”. Tvrdi se da Izrael svojim akcijama krši suštinu humanitarnog prava.

Organizacija ocjenjuje da je stanje Palestinaca u Gazi”čak gore” od onoga nakon “Nakbe”, kako se na arapskom naziva progon iz 1948. godine.

Amnesty International posljednje dvije godine bio je žestoko kritiziran s izraelske strane i od strane židovskih organizacija jer u svojim izvještajima optužuje Izrael za uvođenje “aparthejda”. Prema službenom viđenju Izraela, Amnesty potiče antisemitizam i jednostrano gleda na sukob.

Amnesty se već duže vrijeme zalaže za okončanje izraelske okupacije palestinskih područja, uključujući Istočni Jeruzalem. Organizacija traži i oslobađanje talaca koji su u rukama Hamasa i drugih islamista te optužuje Hamas za ratne zločine.

“Putovanje” u vrijeme bez ljudskih prava

Glavna tajnica Amnesty International Agnes Callamard u izvještaju piše da je svijet prošao “putovanje kroz vrijeme” u doba prije 1948. godine, dok još nisu bila definirana opća ljudska prava. Prošle godine su “etički i pravni temelji” uzdrmani, ocijenila je ta Francuskinja. U mnogim zemljama, kako je navela, ugrožena su prava na slobodno mišljenje, ravnopravnost spolova ili seksualna i reproduktivna prava.

Tematizira se i ruska agresija na Ukrajinu i kinesko kršenje međunarodnog prava. Procjenjuje se da je ruski napad “neprestano obilježen ratnim zločinima”, poput mučenja ratnih zarobljenika, napada na stambene četvrti, energetsku infrastrukturu i izvoz žitarica, kao i namjerno uništavanje brane Kakhovka prošlog lipnja, što je izazvalo “ogromnu štetu po okoliš”.

Spominje se i zakonski otežano pravo na prekid trudnoće u SAD-u i Poljskoj. U petnaest američkih država pobačaj je potpuno ili gotovo potpuno nemoguć.

Navodi se da je LGBTQ+ zajednica ugrožena ili kriminalizirana u više od šezdeset zemalja svijeta.

Amnesty International bilježi dodatno suzbijanje prava žena u Afganistanu i Iranu. Ova potonja zemlja primjenjuje softver za prepoznavanje lica kako bi kaznila žene koje ne pokrivaju kosu.

Špijunaža i u Srbiji

Amnesty i inače kritizira opasnosti novih tehnologija i umjetne inteligencije. U izvještaju se navodi da sve brže idemo prema svijetu u kojem će “vladati” korporacije i neuređena umjetna inteligencija. Lena Rorbah, stručnjakinja za ljudska prava u digitalnom dobu, izjavila je na predstavljanju izvještaja u Berlinu da postoji opasnost da se na Europskom prvenstvu u Njemačkoj i Olimpijskim igrama u Parizu također koriste softveri za prepoznavanje lica, kao i da takva praksa ostane. Već se koriste u policijama u Rusiji, ali i u New Yorku kako bi snimale demonstrante.