Eskalacija s Iranom – koliko je jak Izrael?

Hoće li doći do šireg oružanog sukoba između Izraela i Irana? Ako da, da li Izrael bio spreman? Jasno je da Izrael mora računati s faktorima s kojima je teško kalkulirati – uključujući i pitanje hoće li tzv. nedržavni saveznici Irana sudjelovati u sukobu. Glavni saveznik je Hezbolah u Libanonu koji financira Iran. Huti pobunjenici u Jemenu i neke šijitske paravojne formacije u Iraku također bi se mogle uključiti u oružani sukob ili da ih Iran angažira kao vojnu podršku.

Izrael se dugo pripremao za opasnost od takvog rata na više frontova, kaže Ariye Sharuz Shalicar, jedan od glasnogovornika izraelske vojske. Fokus je prvenstveno na tri aspekta: prvo, proširenje obrambenih sistema, posebno sustava protuzračne obrane kao što su Iron Dome, Patriot, David’s Sling (koji se također naziva Magični zid) i sustavi Arrow. Istodobno, ofenzivne sposobnosti se neprestano razvijaju, rekao je Shalicar za DW. „Prilikom napada se ne možete samo braniti, nego morate odmah krenuti u protunapad, po logici: napad je najbolja obrana”, kaže on. I kao treća mjera, Izrael radi na širokom regionalnom i međunarodnom savezu.

Usporediva snaga vojski

U pogledu ukupne vojne efikasnosti, izraelska i iranska vojska nisu toliko udaljene, prema Globalnom indeksu vatrene moći 2024. Na globalnoj rang listi Iran je na 14. mjestu, a slijedi ga Izrael na 17. mjestu.

Indeks je također objavio usporedbu obje oružane sile. Shodno tome, Iran je superiorniji od Izraela u pogledu snage trupa. Isto važi i za broj tenkova i naoružanih vozila.

Međutim, s obzirom na geografsku lokaciju, to nije toliko važno. Izrael i Iran su međusobno odvojeni drugim zemljama kao što su Irak i Jordan, udaljenost od Jeruzalema do Teherana je oko 1.850 kilometara.

„U stvari, sukob se ne bi odvijao u formi klasičnog rata, nego kao neka vrsta razmjene udaraca na daljinu”, kaže Fabian Hinz, stručnjak za Bliski istok na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) u Londonu. Što se tiče Irana, oružani sukob bi se prvenstveno vodio iz zraka.

Važna uloga zrakoplovstva

Prema Globalnom indeksu vatrene moći, Izrael je očito superiorniji od Irana, posebno kada je riječ o zračnim snagama. Prema tim informacijama, Izrael ima na raspolaganju 241 borbeni zrakoplov, Iran 181. Ukupno, izraelska vojska ima 612 letjelica, a Iran 551.

Osim brojeva, ono što je najvažnije je kvaliteta vojnih zrakoplova, rekao je Hinz za DW. Oni bi igrali vrlo veliku, možda čak i odlučujuću ulogu na izraelskoj strani u slučaju sukoba, rekao je Hinz. Na iranskoj strani, međutim, ne bi odigrali značajniju ulogu zbog toga što je njihova flota zastarjela i nije ju bilo moguće obnoviti sankcija. Iran je mogao nabaviti neke zrakoplove 1990-ih, a sada želi da kupiti i neke ruske proizvodnje. „Ali u biti je jasno da ne mogu ići u korak s izraelskim zračnim snagama.” Zbog toga se Teheran fokusirao prije svega na razvoj raketa i dronova.

Upitno je koliko bi oni mogli da odbiti eventualni izraelski zračni napad. „Pretpostavljam da to ne bi bilo naročito uspješno”, rekao je stručnjak. „Iran nema ozbiljan zaštitni štit.”

Nema apsolutne zaštite

Međutim, iranski napadi dronovima i raketama pokazali su gdje se Izrael treba poboljšati, kaže Alexander Greenberg, stručnjak za Iran u istraživačkom centru Jeruzalemski institut za strategiju i sigurnost. On ukazuje na korištene dronove. „Nije posebno veliki tehnički izazov da ih oborite”, kaže Greenberg za DW: u principu je dovoljan je jednostavna automatska puška. „Ali to također zavisi od broja dronova. U nedjelju je postalo jasno da također morate biti u stanju odbiti napad velikog broja dronova. Izrael mora biti spreman za to.” Jedan dio projektila napadača srušili su izraelski saveznici.

Iranski napad je pokazao da ne postoji hermetički, apsolutno zatvoren sustav, kaže Shalicar. „Bilo da se ispali 300 ili 3.000 raketa, neke će na kraju uvijek prodrijeti kroz zaštitni štit. Zbog toga stopa obrane preko vikenda nije bila 100, nego oko 99 posto”, rekao je Shalicar. „Mi presrećemo većinu, ali znamo da ih nikada nećemo sve moći presresti. Zato je tu mnogo važnije funkcioniranje civilne domovinske sigurnosti, odnosno sustava ranog upozorenja i skloništa od zračnih napada.

Izazov Hezbolah

Vojni izazov druge vrste za Izrael bi bio veliki oružani sukob s Hezbolahom. Hezbolah, često nazivan „zastupnikom Irana”, vjerojatno je najnaoružanija nedržavna grupa na svijetu, prema studiji Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona. EU klasificira vojno krilo Hezbolaha, koje je više puta raketama napadalo Izrael, kao terorističku organizaciju.

Procjene Hezbolahovog inventara raketa variraju između 120.000 i 200.000. Prema studiji CSIS-a, Iran bi u slučaju rata brzo mogao opskrbiti ovu paravojnu formaciju zalihama. Većinu arsenala čine nevođeni projektili kratkog dometa. Ova milicija je također značajno poboljšala svoj pristup raketama dugog dometa. „To znači da će veći dio Izraela biti u opasnosti od napada Hezbolaha ako sukob eskalira.” Grupa može djelovati i sa sirijske teritorije.

Izrael bi mogao koristiti sustav Iron Dome za suprotstavljanje raketnim napadima iz Libanona, kaže stručnjak Fabian Hinz. „Generalno, obrambeni sustavi su spremni za upotrebu u svakom trenutku i odlično funkcioniraju. Međutim, čini mi se da je osnovni problem masa projektila.”