Iz stranih medija/F.A.Z.: Nova era rata između Izraela i Irana – kako (ne) uzvratiti?

Kraj rata u sjeni došao je u sukob između Irana i Izraela. Što slijedi sada? – zapitali su se u komentaru njemačkog F. A. Z.-a 16. od travnja Christoph Ehrhardt i Christian Meier. Potražili su moguće odgovore na pitanje o izgledima za nastavak ili eskalaciju vojnih obračuna između Izraela i Irana, dviju najjačih vojnih sila na Bliskom istoku.

„Rat u sjeni“ je prošlost. Izravnim napadom na Izrael režim u Teheranu proglasio je dosadašnja pravila igre nevažećima i uspostavio nova. Izraelski zračni napad na zgradu iranskog konzulata u Damasku 1. travnja – koji je bio povod za napad tijekom proteklog vikenda – dogodio se na rubu sive zone unutar koje su obje zemlje djelovale posljednjih godina. Sada je Iran posve izašao iz zaklona. Do sada se Islamska Republika oslanjala na svoju mrežu lojalnih milicija raširenih po cijeloj regiji, čija je zadaća bila prijetiti i nanositi udarce Izraelu. Stoga su izraelska vojska i tajne službe uglavnom napadale te posredničke snage, čak i ako su izvodile akcije unutar Irana, ponajprije kako bi sabotirale nuklearni program.

Ali znači li to od sada da će se na svaki izravni vojni napad uzvraćati izravnim vojnim napadom? Obje strane prijete da će to učiniti. Posljedice takva razvoja situacije bile bi nesagledive. Već u nedjelju navečer zapadni saveznici Izraela počeli su uvjeravati vladu u Jeruzalemu da na više od 300 ispaljenih raketa i bespilotnih letjelica ne uzvrati istom mjerom. Ali ni Izrael ne želi ostaviti dojam slabića. „Izrael ne može dopustiti takav napad na svoj teritorij bez ikakve vrste odgovora, bio on veliki ili mali“, rekao je rekao je neimenovani pomoćnik premijera Benjamina Netanyahua američkoj televiziji NBC. Ratni kabinet sada mora donijeti odluku.

Promatrači i stručnjaci vide različite načine na koje bi Izrael mogao odgovoriti. Diplomatska opcija je scenarij kojemu se SAD i drugi partneri Izraela nadaju i koji zagovaraju. Američki predsjednik Joe Biden iznio je pristup u noći napada kada je najavio da želi koordinirati „ujedinjeni diplomatski odgovor“ unutar zemalja G-7. Njihovi čelnici upozorili su u nedjelju na eskalaciju i zaprijetili Iranu „daljnjim mjerama“. Izraelski veleposlanik u Ujedinjenim narodima u međuvremenu je pozvao Vijeće sigurnosti da uvede „sve moguće sankcije protiv Irana prije nego što bude prekasno“. Pozvao je da se Revolucionarna garda klasificira kao teroristička organizacija. Predstavnici Irana branili su tamošnji napad pozivajući se na pravo na samoobranu. Inače, režim u Teheranu poslao je signal da je, s njegove točke gledišta, stvar zasad gotova.

Amerikanci i Europljani žele da i Izrael to vidi na taj način. (…) Gantz, koji je sada član ratnog kabineta, izravno je u nedjelju govorio o „strateškom uspjehu“ koji je Izrael postigao tijekom noći. Taj se uspjeh sada mora koristiti kao poluga: „Izrael bi trebao izgraditi regionalnu koaliciju protiv iranske prijetnje“, rekao je Gantz. Ministar obrane Joav Galant dao je slične komentare. Istodobno, prema medijskim napisima, upravo su se Gantz i Galant tijekom napada zalagali za brzu odmazdu, tvrdeći da što duže Izrael bude čekao, to će teže dobiti potreban međunarodni legitimitet za protunapad. No, ta je opcija očito odbačena najkasnije nakon telefonskog razgovora Bidena i Netanyahua. Predsjednik je svoju pohvalu povezao s jasnom naznakom da SAD ne će sudjelovati u napadu na Iran. Izraelu bi bilo teško osloniti se samo na vlastite vojne kapacitete. Izraelska vojska oslanja se, između ostaloga, na američke sposobnosti dopune goriva u zraku. Tijekom rata u Gazi, SAD je također morao isporučivati streljivo.

Unatoč tome, izraelski političari i komentatori, poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha, agitatora u vladi, pozivaju na oštar odgovor. Ministar policije Ben-Gvir rekao je da Izrael sada mora „pokazati da je voljan poludjeti“ kako bi postigao učinak odvraćanja. Ministar financija Smotrich pozvao je na odgovor koji bi „na cijelom Bliskim istokom odjekivao za generacije koje dolaze“. U ponedjeljak nije bilo jasno koji će stav prevladati.

Izrael bi također imao mogućnost da se u početku suzdrži od spektakularnog protunapada i u isto vrijeme pokaže nastavkom svoje kampanje zračnih napada da ga ne će spriječiti veliki napad Irana. Ili nastaviti napade na objekte Iranske revolucionarne garde i njihove saveznike kao i prije. To ne bi bio izravan odgovor u natjecanju s Iranom u odvraćanju. No, takav bi pristup vratio loptu u dvorište režima u Teheranu, jer bi Iran svaki put bio prisiljen razmotriti moguću akciju odmazde kako ponovno ne bi zaostao.

Izrael ima sličan pristup u trenutnom sukobu s libanonskim Hezbollahom, glavnim iranskim saveznikom. Zračne snage još nisu izvele val žestokih napada. U isto vrijeme, vojska, koja je isprva u prvom redu reagirala protunapadima na vatru Hezbollaha od 8. listopada, odavno je započela uništavati infrastrukturu šijitske milicije te ubijati njezine zapovjednike. Hezbollah, koji želi izbjeći potpuni sukob, mora podnijeti velike žrtve, a ne može zadavati Izraelu bolne udarce. Masovni udar protiv Hezbollaha, krunskog dragulja „vojske u sjeni“, bio bi još jedna mogućnost odmazde. Postoje snage u izraelskom ratnom kabinetu koje već dugo pozivaju na preventivni napad kako bi se uklonila prijetnja na sjevernoj granici. Međutim, takav bi potez nosio rizik od uvlačenja cijele regije u veliki rat, jer Iran i drugi saveznici ne bi mogli stajati prekriženih ruku. I tome se zapadni saveznici protive. SAD radi na pronalaženju političkog rješenja za ublažavanje sukoba.

Neki u Izraelu zagovaraju napad na drugu metu: iranski nuklearni program koji napreduje. Budući da diplomatski napori zapadnih zemalja u tom pogledu stagniraju, SAD u biti ne bi bio protiv toga, tvrde komentatori. No, s jedne strane, takav bi udar bio vrlo složen s vojnog gledišta jer su neki objekti skriveni duboko pod zemljom. I tu bi se pojavio problem da Iran ne bi mogao ostaviti bez odgovora otvoreni napad na jedan od svojih najvažnijih nacionalnih projekata. Stoga je od toga vjerojatnije da će Izrael jače i otvorenije pokušavati sabotirati nuklearni program ili Iran ciljano slabiti u drugim područjima.

Na početku sadašnjeg sukoba došlo je do pogrješne procjene: Izrael nije pretpostavio da će Iran uzvratiti izravnim napadom na napad u Damasku. Sada se regija nalazi na početku nove ere – i na rubu rata koji većina ne želi. Ali izgledi da se rat izbjegne sve su manji.

F. A. Z./Hrvatsko nebo