Integral inženjering za godinu dana uspio sići s “crne liste” SAD-a, nada političarima koji “krše” Dayton

Trebalo je više od godinu dana kompaniji Integral inženjering iz Laktaša da uspije skinuti američke sankcije, odnosno da se više ne nalazi na “crnoj listi”, zbog čega je doslovno posljednjih mjeseci bio doveden u pitanje opstanak ovoga građevinskog giganta koji ima podružnice i u Hrvatskoj i Srbiji te zapošljava 2000 radnika, piše Večernji list BiH.

O ovoj odluci kratko je izvijestio Ured za nadzor strane imovine pri Ministarstvu financija Sjedinjenih Američkih Država (OFAC), ne navodeći razloge zašto su tako postupili. No, nešto rječitiji bili su iz kompanije iz Laktaša. – Radujemo se što će se kompanija vratiti u punu funkcionalnost i nastaviti pružati visokokvalitetne građevinske usluge diljem regije – priopćeno je iz Integral inženjeringa. Iz te kompanije su istaknuli da ostaju privrženi viziji svog osnivača Slobodana Stankovića da svojim radom osiguraju napredak i radna mjesta za mirnu BiH s otvorenim granicama svim njezinim susjedima za trgovinu i slobodno kretanje radne snage.

Radovi u RH

– Koristimo ovu priliku da zahvalimo svom osoblju koje je moralo trpjeti pritisak i neizvjesnost dok je trajao postupak uklanjanja s liste, našim poslovnim partnerima koji su ostali lojalni Integralu i iskazali nam povjerenje, našim odvjetnicima iz SAD-a i našem stručnom timu, koji su zajedno naporno radili kako bismo stigli do cilja – naveli su iz Integral inženjeringa. Sankcije Integralu i njegovu vlasniku Slobodanu Stankoviću, koji je u međuvremenu preminuo, uvedene su u listopadu 2022. godine. Oni su zahtjev za skidanje s liste podnijeli u veljači 2023. godine. Na američkoj listi sankcioniranih kompanija našli su se od 2022. godine zbog dovođenja u vezu s korupcijom u građevinskom sektoru jer su, kako je navedeno tada u obrazloženju OFAC-a, dobili neke od najvećih projekata u entitetu Republika Srpska zahvaljujući “blizini rukovodstvu RS-a”. Ova kompanija u Bosni i Hercegovini ima 40 otvorenih računa. Jedan od posljednjih projekata na kojem je Stanković sudjelovao kao izvođač je izgradnja 20 kilometara duge dionice autoceste u sjeveroistočnoj Bosni koja vodi do granice sa Srbijom. Trošak projekta procjenjuje se na 154,4 milijuna eura. Integral je s još dvije tvrtke izvodio i radove na izgradnji međudržavnog mosta između Hrvatske i BiH. Osim toga, njegova je tvrtka dobila posao vrijedan oko 35 milijuna eura izgradnje autoceste u Hrvatskoj koja će spojiti most na rijeci Savi s autocestom Zagreb – Beograd. Stanković je također bivši vlasnik Alternativne televizije Banja Luka (ATV), medijske kuće koja je prethodno bila na “crnoj listi” Sjedinjenih Država. Američko ministarstvo financija priopćilo je da je ATV pokazao pristranost prema Dodiku, a kupnja je pokazala recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa. “Crna lista” podrazumijeva da kompanije sa sjedištem u Sjedinjenim Državama ne mogu poslovati s osobama i organizacijama s ove liste Odjela za nadzor strane imovine. Sankcije znače da sva imovina sankcioniranih osoba koja se nalazi u Sjedinjenim Državama ili je u posjedu ili pod nadzorom američkih državljana, mora biti blokirana i prijavljena OFAC-u.

Kršenje ljudskih prava

Također, “crna lista” podrazumijeva da kompanije sa sjedištem u Sjedinjenim Državama ne mogu poslovati s osobama i organizacijama s ove liste Odjela za kontrolu strane imovine. Američkim državljanima su ujedno zabranjene sve transakcije, kao i davanje doprinosa ili osiguranje bilo kakvih financijskih sredstava, roba ili usluga u korist osoba s liste. Sjedinjene Američke Države su do sada sankcionirale ukupno 28 osoba i 18 kompanija iz Bosne i Hercegovine zbog korupcije, terorizma i kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Skidanjem sankcija s Integral inženjeringa mogu djelomično odahnuti vlasti u Republici Srpskoj, no ova odluka zasigurno ima više zanimljivih kutova. Prvi je da je moguće skinuti sankcije koje su nametnule političke vlasti u SAD-u uz angažiranje očito snažnih odvjetničkih i lobističkih krugova, za što je Integral inženjering imao novac. S druge pak strane, pitanje o kojemu se posljednjih tjedana vode velike rasprave te postavlja pitanje kršenja osnovnih prava jest i da se političarima koji su sankcionirani stavljanjem na “crnu listu” zbog kršenja Daytona praktički onemogućava bilo kakav odnos s bilo kojom bankom. Pravni stručnjaci smatraju kako postoji pravni okvir da se takvo što ospori. Proces je složen, ali nije unaprijed osuđen na neuspjeh.

večernji.ba / Hrvatsko nebo