Zapad internacionalizira u UN-u genocid nad Bošnjacima u Srebrenici, otvara se prostor za novu veliku krizu u BiH

Podizanje svjesnosti

U drugom zaključku rezolucije “bezrezervno se osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući kroz svoje obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja revizionizma i pojavljivanja genocida u budućnosti”, navodi se. – Također, bez rezerve se osuđuje radnje koje veličaju one koji su osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući one koji su odgovorni za genocid u Srebrenici”, stoji u nacrtu dokumenta. U izradu sadržaja rezolucije uključen je, prema dostupnim informacijama, i nekada vodeći bošnjački političar Zlatko Lagumdžija, koji je sada veleposlanik BiH pri Ujedinjenim narodima. Tim se dokumentom poziva i na dovršetak procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici te njihova dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak kaznenog progona počinitelja genocida u Srebrenici. – Potiče sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, prema primjeni i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde. Zahtijeva se od glavnog tajnika da uspostavi program širenja javnosti pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši svoje aktivnosti s pripremama za 30. obljetnicu 2025. godine, i nadalje traži od glavnog tajnika da skrene pozornost na ovu rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva radi odgovarajućeg poštivanja – stoji u nacrtu dokumenta. Jedna od zamisli autora ovoga dokumenta je i da se pozovu sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne dionike da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen na žrtve i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, kao i odgovarajuće aktivnosti edukacije i podizanja svijesti javnosti. Rezolucija sličnog sadržaja nije prihvaćena 2015., kada joj je ključni sponzor bila Velika Britanija. Tada je zaustavljena u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda zahvaljujući ruskom vetu. No, ovaj put su se autori odlučili promijeniti mjesto donošenja te su dokument kandidirali za Opću skupštinu UN-a pa je za donošenje potrebna tek natpolovična većina. Čelnik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je kako će ustrajavanjem na donošenju rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda “bošnjački političari u Bosni i Hercegovini trajno urušiti svaku mogućnost dogovora sa Srbima”. Ponovio je da za Srbe zločin u Srebrenici nije bio genocid. Sličan je stav iznio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dok oko ovoga pitanja postoji apsolutno suglasje bošnjačkih političara jer podržavaju donošenje dokumenta, ali i primjetni izostanak euforije, osim kod tek nekolicine političkih jastrebova.

Ipak se ciljaju RS i Srbija

Iako se poimenično ne navode Republika Srpska ili Srbija kao adrese za optužbe, posve je jasno da su one cilj ovakve diplomatske akcije. Navode se konkretne presude Haaškoga suda koje se odnose na zločin genocida nad Bošnjacima muslimanima u Srebrenici 1995. godine, “posebno na presudu Žalbenog vijeća MKSJ-a od 19. travnja 2004. (‘Tužitelj protiv Krstića’), Mehanizam presuda Žalbenog vijeća od 8. lipnja 2021. (‘Tužitelj protiv Mladića’), presuda Žalbenog vijeća Mehanizma od 20. ožujka 2019. (‘Tužitelj protiv Karadžića’), kao i presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) od 26. veljače 2007. kojom se odlučuje da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju djela genocida”. Da se cilja na Srbiju i Republiku Srpsku vidi se i u samoj preambuli dokumenta jer se poziva na “odgovornost država da prekinu nekažnjivost te, u tu svrhu, temeljito istražuju i kazneno progone, u skladu sa svojim relevantnim međunarodnim pravnim obvezama i svojim domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, kako bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i kako bi se potražio održivi mir, pravda, istina i pomirenje, za koje je potrebno sudjelovanje žrtava i preživjelih, kao i članova njihovih obitelji”. Dokumentom se ističe napredak u procesuiranju takvih djela, podsjeća kako je sljedeće godine 30. obljetnica te će UN imati obvezu obilježavati godišnjicu genocida.